Javna tribina „Što nas čini gradom?“, održana jučer u organizaciji Građanske inicijative "Drugo Selo", zainteresirala je javnosti te se u Gradskoj vijećnici tražio stolac više. Na postavljena pitanja odgovarao je gradonačelnik Nenad Panian, njegovi zamjenici Jasminka Kokot Bambić i Nikola Tominac, a odgovore na pitanja iz svog resora davali su ponajviše pročelnici UO za financije Dean Dragičević, za komunalno gospodarstvo Marijo Vinko i direktor DKPC-a Tadija Penić.

Odazvali su se i pročelnici drugih odjela kao i predsjednik Gradskog vijeća Darjan Budimir uz neke vijećnike/ice i predstavnike MO-a. Kako je najavio organizator, osnovni cilj ove tribine je popunjavanje jaza i poboljšanje komunikacije između građana i gradske uprave te naglašavanje nužnosti i potrebe za transparentnim i javno otvorenim pristupom kada je riječ o stvarima općeg značaja i interesa.  Tema je bilo sedam i to redom: 1. Pronatalitetne mjere grada i što Grad prijatelj djece čini i može činiti kako bi se mladim obiteljima omogućili što kvalitetniji uvjeti za život? (vrtići, škole, pronatalitetne i poticajne mjere…);  2. Kojim mjerama potičemo gospodarsku aktivnost i što se može učiniti da bi se stvorilo pozitivno poduzetničko ozračje u gradu?;  3. Zbrinjavanje otpada i praćenje trendova o očuvanju okoliša i nužnosti educiranja o toj problematici počevši od vrtićke dobi; 4. U kojoj mjeri živimo građanski odgoj?! Aktivno sudjelovanje svih dobnih skupina u izgradnji urbane zajednice; 5. Transparentnost rada gradske uprave i važnost informiranja građana;  6. Komunalna problematika – što grad može učiniti na polju poboljšanja efikasnijeg rješavanja svakodnevnih komunalnih problema s kojima se građani susreću? (neasfaltirane ulice, zarasle površine, nedovršeni građevinski radovi, derutna i zapuštena pročelja..); 7. Razno.

Neka od pitanja

Skup je većinu vremena protekao u dinamičnoj raspravi, bilo je i disonantnih tonova. U nešto više od dva sata nadležnima su postavljena brojna pitanja. Cifra od 16 milijuna kuna za predškolski odgoj je porasla jer je 8 posto više djece, a i utrošeno je za uređenje kuhinje, odgovoreno je. Što se tiče logopeda, traži se način za sufinanciranje, postoji mogućnost u suradnji sa susjednim JLS-ovima. Od pitanja kod gospodarske aktivnosti izdvajamo aktualizaciju dolaska Cargo centra te više upita velikih investitora (iz Turske, Njemačke, Španjolske, Kine) za dolazak u Poduzetničku zonu. Istaknuto je kako Grad nema puno „svoje zemlje“, lokacije poput Poduzetničke zone Puhovec (86 ha) i Črnovčak (87 ha) samo je malim dijelom u njegovu vlasništvu, ostatak je državni i Veterinarskog fakulteta. Situacija bi se mogla riješiti putem izmjena PP-a, izgradnje komunalne infrastrukture te pomoći nadležnih Ministarstava i državnog vrha, čuli su se prijedlozi. Kao problem navedeno je i kako je Zagrebačka ulica proglašena kulturnim dobrom što, po mišljenju građana, zadire u pravo raspolaganja vlastitom imovinom. Smatraju kako je potrebno točkasto štiti objekte, a ne cijele ulice.  Rečeno je kako se radi o Zagrebačkoj s južne strane, završava kod ulice A. i B. Božikovića, vrijedi DPU i može se graditi neovisno o tome. Konzervatorski zavod će izdavati posebne dozvole i mogu zahtijevati kako će izgledati objekti. Ideja je bila sprječavanje daljnje devastacije, s čime se prisutni stanovnici nisu složili jer smatraju da je svaki oblik zaštite problematičan za investitore, a centar se ne može razvijati. Kod teme komunalne infrastrukture i to asfaltiranja pojedinih ulica i naselja, rečeno je kako će se u nekima prvo riješiti instalacije vode i plina, pa će se onda asfaltirati. Takav je slučaj s Martin bregom, B.Huzanića, Kopčevečkom…

Za Nacrt Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada provedeno je javno savjetovanje, dat će se javno očitovanje i konačni prijedlog sljedeći tjedan. Najaktualnija je primjena Uredbe o gospodarenju kom. otpadom, Vlada RH donijela ju je s tri godine zakašnjenja. Njome se donose rokovi koje JLS-ovi moraju poštivati kako bi se uveo novi sustav, glavni kriterij je obračun naknade prema količini predanog otpada. Potrebno je puno predradnji, a rok od 1. veljače je rok za donošenje gradske odluke. U Dugom Selu se krenulo od onoga što već ima - razvrstava se miješani komunalni otpad, papir, plastika, nedostaju spremnici za biootpad. Moguće ga je razvrstavati u vlastitom dvorištu odnosno kompostirati (vlasnici obiteljskih kuća i onih kojim imaju uvjete), a za stambene zgrade i one koji ga žele baciti predviđeni su smeđi spremnici. Da se pokriju sva kućanstva potrebno je 3 milijuna kuna, tu su uključeni spremnici za papir i plastiku, mobilno reciklažno dvorište, komposteri (isporučeno je 1000, potrebno još 1500) i smeđi spremnici za biootpad. Sredstva je moguće dobiti iz EU fondova i to  85 posto iz Operativnog programa za konkurentnost i koheziju, najavljen je natječaj u prvom kvartalu ove godine. Ići će i edukativna kampanja o razvrstavanju. Ne odvozi se zajedno plastika i miješani otpad, odgovoreno je građanima koji tvrde kako su vidjeli da se zajedno odvozi papir i plastika. No, problem zna biti kada se u spremniku za plastiku nađe i miješani komunalni otpad pa onda ta sirovina više nije za preradu. Bilo je riječi o neprikladno postavljenim reklamama, gradskom prijevozu, HŽ-ovom voznom redu, domu za starije osobe. Od ostalog, naglašena je potreba mobilne aplikacije za dojavu o nepravilnostima komunalnim redarima,  a pitano je hoće li Grad uvesti građanski odgoj u škole po uzoru na Rijeku.

 

javna tribina1 javna tribina2