Najavljeni su novi projekti u Dugom Selu, među njima i osnivanje Centra za podršku obitelji
U dvorani Kulturno-informativnog centra u Dugom Selu danas je gradonačelnik Dugog Sela, Nenad Panian, sa suradnicima, predstavio rezultate i zaključke demografske studije pod nazivom "Suvremeni demografski izazovi". Studiju je izradio hrvatski demograf profesor Stjepan Šterc, koji je na konferenciji za medije govorio o analizi demografske situacije u Dugom Selu, ističući trenutačne izazove, ali i potencijale ovog kraja i njegovog stanovništva.
Grad Dugo Selo u vrhu je po vitalnom indeksu - jedan od četiri hrvatska grada koji je 2022. godine zabilježio veći broj rođene djece u odnosu na broj preminulih stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Dugo Selo ima vitalni indeks od 120, što ga svrstava među gradove s najvišim prirodnim prirastom u Hrvatskoj.
U razdoblju od 2011. do 2021. godine ima apsolutno i relativno najveći porast stanovnika od svih administrativnih gradova Zagrebačke županije. Nakon 2018. godine jasno je uočljiv trend porasta zaposlenih, a grad ima i najveći udio mladog stanovništva starog od 0 do 19 godina te najmanji udio stanovništva starijeg od 60 i više godina od svih gradova i općina.
Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian kazao je kako se mnogo toga promijenilo otkako je došao na vlast 2017. godine. Bilježi se velik broj stanovništva, mladih obitelji, gradi se komunalna, prometna infrastruktura, a ulaže se puno i u društveni segment. Najavljeni su novi projekti, među njima i Centar za podršku obitelji.
„Grad je to prepoznao, zaposlili smo stručnjake u svim područjima – ekonomiji, graditeljstvu i društvenim djelatnostima. Dajemo mnogo u socijalne programe, slušamo građane i ulažemo u sve ono što je građanima važno za siguran obiteljski život. Nećemo dopustiti da nam se obitelji razilaze. Grad će osnovati Centar za podršku obitelji i postat ćemo grad za obitelj“, naglasio je Panian.
Demograf Stjepan Šterc naveo je kako je Dugo Selo u vrhu Zagrebačke županije te po nizu pokazatelja u samom vrhu u usporedbi s ostalim gradovima Hrvatske. Veliki gradovi postaju teret modernom načinu života, pa se u prigradskim urbaniziranim zonama povećava broj stanovnika u koje dolazi mlada populacija iz gradskih sredina. „Osjećaj slobode u prostoru i vremenu postala je nova vrijednost. Taj osjećaj nalazi se u ovakvim prostorima poput Dugog Sela gdje ne primjećujete brzinu prolaska vremena oko vas“, rekao je demograf Šterc. Nada se kako će se pozitivni trendovi i smjerovi prepoznati i u drugim dijelovima zemlje kako bi svi zajedno išli u dobrom smjeru.
„To je pokazatelj političke volje i usmjeravanja odluka prema ključnoj problematici budućnosti, a to je neosporno ljudska populacija. Nadam se da će ovo biti primjer za ostale sredine i da će smjernice studije slijediti i nacionalna razina. Hrvatska je s obzirom na sve dosadašnje pokazatelje u depopulaciji, izumiranju, nestanku učenika osnovnih i srednjih škola, starenju i tako dalje, te odmah mora primijeniti oba revitalizacijska modela – klasični populacijski model poticanja rađanja i selektivni migracijski model“, obrazložio je Šterc.
Ova dva modela potvrđena su na primjeru Dugog Sela, a potrebno je poručiti onima koji trebaju sutra odlučivati o toj problematici, da imaju osnovu za odlučivanje i da konačno počnu djelovati logičnim slijedom, dakle od znanstvenih pokazatelja i znanstvenih zakonitosti, zaključio je Šterc.
Predstavljanje studije pružit će priliku za dublje razumijevanje demografskih trendova, ali i za predstavljanje mjera za daljnji razvoj Grada Dugog Sela, njegovog socijalnog i urbanog razvoja. Studija će biti objavljena na službenoj stranici Grada Dugog Sela.amš