Međunarodni projekt suradnje između osnovnih škola OŠ „Kiseljak“ iz Kiseljaka, OŠ „Stjepan Radić“ iz Božjakovine i OŠ „Mihovil Naković“ iz Koljnofa (Mađarska), započet 2014. godine, nastavio se i ove godine. U projektu su prvotno sudjelovale samo hrvatske škole izvan matične domovine koje provode nastavni plan i program na hrvatskom jeziku, a cilj je projekta njegovanje hrvatskog jezika, promicanje hrvatske kulture, tradicije i običaja. Prošle se godine potpisivanjem Povelje o prijateljstvu i suradnji u projekt uključila i OŠ „Stjepan Radić“ iz Božjakovine kako bi podržala nastojanja Hrvata izvan domovine da se povežu međusobno, a i sa svojom matičnom domovinom kroz međuškolsku suradnju.

Susret triju škola ove se godine održavao 4. – 9. studenog 2019. a domaćin je bila dvojezična Osnovna škola i čuvarnica „Mihovil Naković“ iz Koljnofa. Na putu iz Kiseljaka ravnateljicu OŠ „Kiseljak“ Vitku Grgić, dvije djelatnice škole i 14 učenika dočekali su u OŠ „Stjepan Radić“ u Božjakovini, uz ravnatelja Juru Miškovića i djelatnike škole, predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivan Zeba i Katarina Živković. Na taj su način željeli izraziti svoju podršku projektu i pohvaliti nastojanja škola da se međusobno povežu kroz obrazovanje, kulturu i tradiciju, vjerujući da se upravo u takvoj suradnji nalaze neslućeni potencijali za poboljšanje kvalitete života Hrvata izvan domovine. Valja spomenuti da sam projekt, koji je veoma zahtjevan, osim lokalne zajednice i osnivača škola, već dvije godine financira upravo Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Nakon sastanka djelatnici i učenici obiju škola zaputili su se na gostovanje u Mađarsku. U Koljnofu su ih dočekali ravnateljica OŠ „Mihovil Naković“ Ágnes Sárközi , djelatnici i učenici škole te obitelji kod kojih su učenici bili smješteni za vrijeme petodnevnog boravka. Bogat program započeo je prijemom u uredu koljnofske Samouprave gdje ih je srdačno pozdravio načelnik Franjo Grubić. Svoje je goste proveo je kroz povijest Koljnofa i Soprona s kojim je Koljnof blisko povezan svojom poviješću i gospodarstvom. Održane su brojne radionice i predavanja te izlet u Sopron, razgledavanje kulturnih znamenitosti i predavanje cijenjenog koljnofskog poznavatelja povijesti gradišćanskih Hrvata dr. Franje Pajrića. Drugi dan projekta nastavio se posjetom gradišćanskim Hrvatima u Austriji. Posjet je započeo izletom u Beč. Vodiči kroz bečke znamenitosti i povijest Hrvata u Beču gostima su bili Ingrid Klemensits, učiteljica Hrvatskog jezika i Fizike u OŠ „Mihovil Naković“ i dr. Josip Seršić, jedan od najcjenjenijih poznavatelja hrvatske povijesti u Beču i autor knjige Hrvatski Beč. U svoje bečke prostorije sudionike projekta primila je Hrvatska zajednica, na čelu s Petrom Tyranom, glavnim urednikom Hrvatskih novina i članom predsjedništva Hrvatskog centra te Gabrielom Karall Novak, tajnicom Centra. Tamo su ih upoznali s djelovanjem Centra koji kroz svoje različite aktivnosti i danas njeguje hrvatski jezik i vezu gradišćanskih Hrvata s matičnom domovinom. Svoje su goste pozvali na jedno od najpoznatijih događanja koje organiziraju Hrvati u Austriji, Hrvatski bal koji se već 72 godine održava u Parkhotelu Schonbrunn.

Uslijedio je posjet gradu Željezno (Eisenstadt) koji je središte najmlađe austrijske savezne zemlje Gradišća. Nakon kratke šetnje gradom sudionike projekta primili su djelatnici Televizije ORF B Fred Hergović, voditelj Hrvatske manjinske redakcije austrijske televizije i Marijana Palatin, novinarka i voditeljica emisije Dobar dan Hrvati. Tom je prilikom ravnateljica OŠ „Kiseljak“ Vitka Grgić u intervjuu upoznala slušatelje Radija ORF s ciljevima ovog trilateralnog međunarodnog projekta.

Drugi je dan završio je zanimljivim druženjem u televizijskom studiju Hrvatske redakcije gdje su se učenici okušali u voditeljskom poslu i čitanju s tzv. blesimetra. Sljedeći dan susreta nastavio se kreativnim radionicama koje su se održale u Interaktivnom muzeju gradišćanskih Hrvata u Koljnofu. Učenici su izrađivali torbice koje su bojali u boje svojih država te različite božićne ornamente. Plesali su tradicionalne plesove i zajednički napisali himnu prijateljstva. S domaćinima su istraživali povijesno i kulturno nasljeđe Koljnofa. Posjetili su dvije koljnofske crkve, tradicionalnu kuću i Spomenik budućnosti. Posebno je zanimljivo da su u Koljnofu mogli posjetiti i Ulicu Kiseljak koja je dobila ime upravo po Kiseljaku, prijateljskom gradu Koljnofa. Roditelji i koljnofski učitelji organizirali su zajedničko druženje i društvene igre na kojima su se učenici još više zbližili i proveli ugodno vrijeme zajedno. Posljednji dan započeo je športskim aktivnostima. Naši su se učenici okušali u različitim varijantama dvoranskog hokeja i utrka s palicama. U igrama su sudjelovali vrlo srčano, a bilo je i puno smijeha.

Osim sporta, organizirane su i različite društvene igre u koje su uklopljeni simboli koljnofske povijesti i kulture. Učenici iz Mađarske pripremili su nekoliko prezentacija kojima su predstavili svoj grad i zajednicu. Pripremili su puzzle za svoje goste kojima su slagali prepoznatljive koljnofske građevine i simbole: zastavu, grb, školu, crkve i muzeje. Zatim su ih upoznali s Tambom, društvenom igrom čiji je kreator upravo Mađar. Radi se o jednoj vrsti kompliciranije igre križić-kružić s mnogo više figura i koja se odvija u 3D prostoru. Nakon druženja učenici obiju škola dobili su za svoje škole na poklon igru, šarene kemijske olovke i blokove s logom OŠ „Mihovil Naković“. Na izletu u Nagycenk razgledali su memorijalni dvorac obitelji Szechenyi saznavši sve o povijest obitelji Ferenca Szechenyija, kojeg nazivaju najvećim Mađarom zbog njegova doprinosa napretku mađarske znanosti i kulture. Posjetili su vidikovac u Sopronu. Tamošnja bob-staza u šumi jedna od osobitosti Soprona, a učenici su je i iskušali. Sve aktivnosti planirane projektom u cijelosti su ostvarene. Sudionici su naučili mnogo o koljnofskoj i mađarskoj kulturi i povijesti te se međusobno povezali zajedničkim jezikom i precima kroz nova prijateljstva. Mladi ljudi uključeni u projekt bit će zalog su za očuvanje hrvatskog jezika i identiteta u budućnosti zemalja u kojima žive Hrvati.

Ivana Budimčić