Nakon nedavno održane promocije drugog i trećeg sveska „Povijesnog zbornika dugoselskog kraja“ u Gradskoj knjižnici Dugo Selo, sinoć je ovo vrlo značajno izdanje historiografske vrijednosti našeg kraja predstavljeno javnosti općine Brckovljani. Kako je istaknuo autor i ravnatelj Knjižnice Predrag Topić zbornik predstavlja povijesni identitet i povezanost dugoselskog kraja, nekadašnje bivše općine Dugo Selo koje danas tvore tri jedinice lokalne samouprave.

„Ovo nije znanstvena knjiga, već dokumentirana građa s izvorima i sva tri sveska bave se s nekoliko većih tema, među kojima je velik dio iz povijesti ovog brckovečkog kraja“, poručio je Topić.

Napomenuo je kako nijedan narod do današnjih dana nije razriješio svoju povijest, a što za posljedicu ima nove konflikte. Citirajući Sofokla „Stare rane ne zalijevajte starim suzama“, ali i Canettija „Oni koji ne mogu pronaći izlaz iz povijesti, izgubit će se, a s njim i njihovi narodi“ ilustrirao je situaciju koju prolaze svi narodi i države u okolici jer nisu „na čisto sa svojom povijesti“. Dugoselski kraj skriva mnoge tajne, mračne poput ratnih stradanja iz ustaškog i komunističkog razdoblja, mnogi su stanovnici bili na suprotstavljenim stranama i izgubili živote. No, isto tako ovdje su živjele brojne osobe značajne za razvoj kraja.

Izdvojio je temu nastanka bolnice u Stančiću kao podružnice Psihijatrijske bolnice u Vrapču te ulogu upravitelja Državnog dobra Slavka Kolara u ranim danima rada bolnice. Dokumentiran je i posjet zagrebačkog nadbiskupa Alojzije Stpeinca u Lupoglavu u svibnju 1940. godine, koju je fotografski zabilježio Stjepan Dokušec. Topić napominje i veliku ulogu iseljenika iz Lupoglava u radu Hrvatske bratske zajednice u SAD-u 40.-ih i 50.-ih godina prošlog stoljeća.

U drugom svesku obrađuje se velika tema povijesti obitelji grofova Erdödy u Štakorovcu, plemenitaške obitelji koja je postepeno propadala u žrvnju društvenih mijena i brojnih povijesnih previranja. Uz dvorac koji je obnovljen i sada vlasništvo obitelji Moralić, trag ove velike obitelji može se pronaći na groblju u Brckovljanima gdje je posljednje počivalište grofice Irme Erdödy. Inače to je jedini označeni grob ove obitelji na spomenutom groblju.

Između dva svjetska rata Božjakovina je bila centar za školovanje u poljoprivredi i domaćinstvu i ogledno dobro Poljoprivrednog fakulteta. U to doba upravitelj dobra bio hrvatski književnik Slavko Kolar, a 1939. godine u Božjakovini je potpisan i sporazum Cvetković – Maček.

U svom predstavljanju Topić je izdvojio i Tamburaško društvo „Tomislav“ iz Lupoglava iz kojeg je danas nastao KUD Organak Seljačka sloga. Tadašanje Tamburaško društvo sudjelovalo je na brojnim folklornim smotrama, a može se pohvaliti da je njihova fotografija (ponovno rad Stjepana Dokušeca) krasila čak tri naslovnice vrlo popularnog ilustriranog tjednika Svijet.

U trećem svesku spominje se poznata operna pjevačica, glumica i velika komičarka svoga doba Fanika Haiman, inače rođena u Božjakovini. A kao arhitekt i graditelj prve hrvatske tvornice ulja u Zagrebu, zgrade Zagrebačke pivovare u Ilici te Gradske munjare u Patačićevoj ulici – istaknut je i Julije Bornstein, zagrebački graditeljski poduzetnik i arhitekt rođen u Lupoglavu. On je ujedno izgradio i niz vila i zgrada u Donjem gradu, a tragično je okončao život u logoru Jasenovac 1942. godine.

Sinoćnju svečanost predstavljanja Povijesnog zbornika glazbenim nastupom na klavijaturama uveličala je učenica Glazbene škole Dugo Selo te ujedno učenica OŠ „Stjepan Radić“ iz Božjakovine Dorotea Matić, a uz brojne goste, nazočio je i načelnik Općine Tihomir Đuras i predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Vinojčić, te drugi općinski vijećnici. Za sve zainteresirane Povijesne zbornike dugoselskog kraja moguće je kupiti u Gradskoj knjižnici Dugo Selo.

I.G.O.

 

  • 11
  • 22
  • 33
  • 44
  • 55
  • 66
  • 77