Juraj V. Drašković rođen je 4. kolovoza 1773. godine, u Petrinji. Brat je poznatog „ilirca“ Janka Draškovića, sin Ivana VIII. Draškovića. Školuje se u Varaždinu, Grazu i Beču, a od 1790. je u vojsci koju kao kapetan napušta 1795. zbog slaba zdravlja.

Od tada se bavi gospodarstvom na naslijeđenom imanju u Božjakovini. Na posjedu u Božjakovini živi preko 3 desetljeća. Nakon smrti supruge barunice Ane Orczy 1830. prestaje se baviti gospodarstvom i prepušta Božjakovinu sinovim Aleksandru, Stjepanu, Ivanu Nepomuku i Teodoru u zamjenu za doživotnu mirovinu. God. 1834. dobiva dozvolu stalnog boravka u Švicarskoj te kupuje dvorac Schrofen. U Švicarsku odlazi sa svojih četiri kćeri gdje su se uskoro sve udale. Održava je veze s mnogim europskim slobodoumnim intelektualcima, od kojih su mnogi, kao i on sam, pripadali slobodnom zidarstvu. Pisao je na njemačkom jeziku te je od obilja zapisa 1835.–44. objavio osam svezaka časopisa Freimüthige Gedanken, s podnaslovom Gedanken aus der Schweitz. Pedeset primjeraka prvog sveska tog časopisa poslao je 1835. bratu Janku u Hrvatsku, ali zbog zabrane na području Habsburške Monarhije ostao je tada nepoznat. God. 1843. pokušao se vratiti u domovinu, ali mu austrijsko zastupništvo u Bernu to nije odobrilo. Zanimljivo je reći da je za razliku od sinova Teodora, Aleksandra i Stjepana podržavao svoga brata Janka Draškovića i ilirski pokret. U nekoliko navrata se u Božjakovini susretao sa svojim bratom, o čemu svjedoče i njegovi spisi Gedanken. Njegovo pisano djelo ostalo je poznato samo najužem krugu stručnjaka. Juraj V. Drašković je začetnik dugoselske grane grofova Draškovića. Umro je u svom švicarskom dvorcu na Bodenskom jezeru 4. srpnja 1849. godine.