________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Samo šest hrvatskih gradova može se pohvaliti pozitivnim prirodnim prirastom za prošlu godinu, odnosno, većim brojem rođenih nego umrlih, pokazali su nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2023. U ‘plusu’ su: Solin, Dugo Selo, Imotski, Metković, Sinj i Popovača, dok svih ostalih 122 grada imaju istaknut negativan prirodan prirast.  Dašak optimizma unosi to da je i navedeni porazan rezultat ipak koliko-toliko bolji nego u 2022. kada su ‘pozitivna’ bila samo 4 grada (Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski)…

 

Uzlazni trend, makar i mizeran, ne znači međutim i veći broj rođenih, već proizlazi iz 10 posto manje umrlih. Broj živorođene djece nastavio je nažalost konstantan pad s tek povremenim ‘blijeskovima’ (…2018, 2021.), pa je tako lani u Hrvatskoj rođeno 32.170 djece, tj. 1.713 ili 5.1 posto manje nego u 2022. (33.883 rođenih, u 2021.- 36.508), piše gradonečelnik.hr

Ukupna stopa prirodnog prirasta u 2023. u RH bila je negativna i iznosila -5,0 (-19.105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirast imala je Primorsko-goranska županija, i to -2.092, uz vitalni indeks 45,1. Pozitivan prirodni prirast polučili su tek 43 grada/općine, a negativan 509 gradova/općina, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Debelu demografsku krizu, da ne kažemo i kataklizmu, potvrđuje podatak kako je Republika Hrvatska u 2023. zabilježila najmanji broj rođenih u posljednjih 10 godina, u odnosu na 2014. pad je strmoglav – s 39.566 na 32.170, ali je s druge strane upisan i najmanji broj preminulih u zadnjih devet godina- 51.275 lani, 56.979 u 2022., 62.712 u 2021… Najboljim rezultatima u svim analiziranim kategorijama mogu se općenito pohvaliti gradovi u priobalnim županijama, 15 naših najvećih gradova upisalo je negativan prirodan prirast, a zbog negativnog prirasta Lijepa naša imala je na koncu 2023. manje 19.105 stanovnika nego u 2022. koja je pak na svom kraju brojala 23.096 stanovnika manje nego u 2021…

Kvartetu gradova koji su preklani jedini imali pozitivan prirast – Dugo Selo (+36), Solin (+33), Metković (+11) i Imotski (+7)- pridružila su se lani još dva grada- Sinj i Popovača. Poziciju u samom vrhu i najveći prirodni prirast imao je u 2023. Solin (+82), s 273 rođenih (u 2022.- 246), u odnosu na 191 preminulih (u 2022.- 213) sugrađanki i sugrađana, a Top mjesto u poretku samo šest hrvatskih gradova u ‘plusu’ sačuvali su i Dugo Selo i Imotski s po 37 više rođenih nego umrlih, kao i Metković (+18), dok su predlanjski negativan rezultat u pozitivan lanjski pretvorili Sinj (s ‘minus’ 26 u 2022. na ‘plus’ 7 u 2023.) i Popovača (-58 na +3, što je osim najvećeg skoka iz negativnog u pozitivan, svrstava u Top 15 gradova s najvećim napretkom prirodnog prirasta). Biograd na Moru, Nin, Prelog, Vrgorac i Mursko Središće, ali uz negativan prirodni prirast, koji im se u 2023. kretao od -6 do -10, uvrstili su se također u deset, odnosno 11, najbolje rangiranih gradova.