Prema objavljenim podacima o prirodnom kretanju stanovništava Hrvatske za 2023. godinu Državnog zavoda za statistiku Dugo Selo je zauzelo 3. mjesto među hrvatskim gradovima po visokom vitalnom indeksu – 125,2!
Dugo Selo održava višegodišnji kontinuitet u pozitivnom prirodnom prirastu i visokom vitalnom indeksu čime se svrstava u rijetke, ako ne i jedini grad u Hrvatskoj koji se može pohvaliti ovim podacima.
U odnosu na podatke ranije, Dugo Selo je za 2022. godinu imalo vitalni indeks (odnos živorođenih na 100 umrlih) 120 – i tada najviši u državi. Za 2021. godinu 103 – također u vrhu države, te uvijek najviši u Zagrebačkoj županiji. Dugo Selo je za 2023. godinu i dalje u vrhu po prirodnom prirastu, nalazi se na 2. mjestu s pozitivnim prirodnim prirastom 37 (184 rođenih, 147 umrlih), mjesto koje inače dijeli s Imotskim, dok je prvi Solin. Ovi južni gradovi također imaju najviše vitalne indekse, i tako već godinama.
Potrebno je napomenuti kako grad Dugo Selo prema podacima iz redovnog godišnjeg izvještaja Državnog zavoda za statistiku je jedini grad u Zagrebačkoj županiji s pozitivnim prirodnim prirastom te je ujedno s najvišim vitalnim indeksom. U cjelini Zagrebačka županija ima vitalni indeks 72,5, prirodni prirast je negativnih 990 (umrlo su 3.602, a živorođeno 2.612). Od županijskih općina najviši vitalni indeks 111,1 ima Bedenica. Vitalni indeks Općine Brckovljani iznosi 98,4, i prirodni prirast od svega -1 (umrlo 63, a rođeno 63). Općina Rugvica ima vitalni indeks 95,5, s prirodnim prirastom -4 (umrlo 88, a rođeno 84).
Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,0 (19.105), umrlo je 51.275, a rođeno 32.170 osoba. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks, koji je iznosio 62,7, što je veliki pad u odnosu na 2022. godinu kada je iznosio 70,1. U svim županijama registriran je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2.092 uz vitalni indeks od 45,1. Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada/općine, a negativan 508 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast. I.G.O.
Fotografija: Bruno Krčar
