Promjenom klimatskih uvjeta zbog suvremenog načina života, u Hrvatskoj, kao i u Dugom Selu, u 21. stoljeću javljaju sve češće bolesti koje smo mi epidemiolozi nekad zvali endemijama vezanim samo uz određenu regiju.

Tijekom rujna 2018. tako bilježimo slučajeve groznice zapadnog Nila koje se javljaju osim na istoku zemlje i kod nas u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. 

Groznica zapadnog Nila se prenosi virusom encefalitisa zapadnog Nila koji pripada rodu flavivirus koji se dijeli u dva genska koljena. Koljeno 1 je povezano s bolesti u ljudi i konja širom svijeta, od srednjeg istoka (Izraela), Sjeverne Amerike,istočne Europe, Azije i Australije, dok koljeno 2 sadrži sojeve iz Afrike, ali se zadnjih godina registrira i u ljudi u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj do 2018. bilježimo dvije manje epidemije: 2012. Godine u Osječko- baranjskoj, Brodsko- posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a 2013., te ove godine i u Zagrebačkoj županiji.

Rezervoari bolesti su ptice selice koje imaju dugotrajnu viremiju, a mnogo manju važnost imaju sitni glodavci. Konji mogu razviti bolest, ali ne pridonose širenju infekcije.

Bolest se prenosi ubodom zaraženih komaraca, a najčešći prijenosnici su komarci roda Aedes i Culex čiji monitoring obavlja Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije , te su autohtoni za naše područje.

Infekcija u ljudi s virusom zapadnog Nila najčešće srećom prolazi bez simptoma. Inkubacija je od dva dana do 14 dana. Blaži oblici bolesti počinju sa visokom tjelesnom temperaturom iznad 39 C uz zimicu, glavobolju, bolovima u mišićima i simptomima od strane probavnog trakta. Bolest obično traje tjedan dana, no period oporavka može biti produžen.

U oko 1% bolesnika bolest se može razviti u neuroinvazivni oblik gdje se javljaju teški oblici bolesti sa visokom temperaturom, glavoboljom, zakočenošću vrata, dezorijentacijom, tremorom, slabošću mišića, gubitkom vida, ukočenošću, paralizom i komom koja može završiti i smrtno. Obično je riječ o osobama starije dobi sa inače kroničnim bolestima.

Liječenje je simptomatsko, trenutno se radi na cjepivu protiv ove bolesti u SAD-u.

Mjere zaštite za sve osobe koje se nalaze na području gdje obitavaju u mjestima kao što je i naše Dugo Selo gdje bilježimo pojavu zaraženih komaraca jesu nošenje odjeće dugih rukava i nogavica svijetle boje, stavljanje mreža kao zaštite protiv komaraca uz korištenje sredstava za odbijanje komaraca (Pr. Autan).

Od protuepidemijskih mjera provodi se trovanje komaraca po mjestima gdje se komarci najčešće mogu i naći (otvoreni kanali, vlažna mjesta i mjesta gdje ima voda stajaćica).

                                                              Tanja Grdić, dr.med., spec.epidemiologije