Ispred spomen obilježja poginulim borcima antifašističkog terora s područja Dugog Sela u Perivoju grofa Draškovića, danas je obilježen Dan antifašističke borbe polaganjem vijenaca i paljenjem lampaša.
Počast je odalo izaslanstvo Grada gradonačelnik Nenad Panian, njegov zamjenik Nikola Tominac te gradska vijećnica Sunčana Žuteković, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Dugog Sela, općina Brckovljani i Rugvica s predsjednikom Marijanom Krivcem, HVIDR-a Dugo Selo s predsjednikom Željkom Galovićem, udruge Hrvatski vitezovi - ratni veterani 91. Dugo Selo, izaslanstvo GO SDP-a Dugo Selo s predsjednikom Stjepanom Štefinovcem, predstavnik Nezavisne liste N.Paniana Krešo Cvijanović te stranke BM 365 Pave Vukelić. Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja, u sjećanje na taj datum 1941. godine kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi u II. svjetskom ratu. Okupljenima su se obratili zamjenik gradonačelnika Nikola Tominac te predsjednik Udruge antifašista Marijan Krivec. Antihitlerovska koalicija bila je temelj za stvaranje novog svjetskog poretka u svijetu pa tako i na području Republike Hrvatske. „Hrvatska je bila na strani pobjednika. Na žalost, nakon samog rata dogodili su se neki događaji koji daju negativnu sliku, no to je dio naše povijesti i moramo to dostojno istražiti, a ne koristiti za loše međuljudske odnose i podjele koje imaju negativan predznak za razvoj političke svijesti u Hrvatskoj. To je bio globalni proces, odluke svjetskih sila utjecale su na podjele koje su se zadržale do 90.-ih godina prošlog stoljeća. Dolazi Domovinski rat u kojem su mladi ljudi odradili iznimnu veliku zadaću, časnu za ovu državu. Nije bilo podjela na ustaše i partizane nego je interes bila demokratska i moderna Hrvatska koja, na žalost, još nije gospodarski razvijena i pati od niza velikih problema“, kazao je, između ostalog, Tominac pozvavši da se minutom šutnje oda počast svim Dugoselcima koji su bili pripadnici antihitlerovske koalicije kao i svima onima su dali život na bilo koji način za domovinu Hrvatsku. Na važnost ovog datuma podsjetio je predsjednik Udruge antifašista Krivec dodavši i kako će se počast odati i na drugim spomen obilježjima na širem području: na Novom groblju, Ostrni, Preseki, Leprovici, Oborovu. „Današnji datum 22. lipnja, kao i 25. lipnja, važni su datumi hrvatske povijesti. Mi smo kao mali narod bili interesantni svim silama. Uspjeli smo se izboriti za svoju slobodu u II. svjetskom ratu, krenuli smo na pravu stranu, pokazali svoju snagu tada kao i 91. godine. Odali smo počast ljudima koji su dali svoj život za jednu svetu misiju, za Republiku Hrvatsku i njene građane“, izjavio je gradonačelnik Panian.
Dan antifašističke borbe 22. lipnja
Nacistička Njemačka je 22. lipnja napala Sovjetski Savez u akciji kodnog naziva Operacija Barbarossa, čime je poništen Ribbentrop - Molotov pakt o nenapadanju između te dvije sile.
Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti pa su se iz grada povukli u okolicu, najprije u selo Žabno, a zatim u Brezovicu. Ondje su osnovali odred, koji je od prvih dana postojanja izvodio diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janjić Capo i komesar Marijan Cvetković. Njegov je pripadnik bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.
Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borili su se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.
U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske bilo je oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa.
