Izaslanstvo Grada Dugog Sela predvođeno zamjenicima gradonačelnika Jasminkom Kokot Bambić i Nikolom Tomincem, pročelnikom UO za društvene djelatnosti Veljkom Bertakom, predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Dugog Sela, općina Brckovljani i Rugvica koje je predvodio predsjednik Mladen Krivec, predstavnik GI Drugo Selo gradski vijećnik Siniša Kljajić, izaslanstvo SDP-a, izaslanstvo HSP-a s predsjednikom Stefanom Novakom Splićom odali su počast povodom Dana antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja.
Ispred spomenika u Perivoju grofa Draškovića, prisutnima se, s podsjećanjem na značaj žrtve i borbu antifašista u stvaranju suvremene Hrvatske, obratio zamjenik gradonačelnika Nikola Tominac. „Ovdje se prisjećamo jedne male skupine koja se toga dana digla u borbi antifašizma, jedna skupina hrvatskih domoljuba koji su se okupili u šumi Brezovica i krenuli u borbu i tako dali prednost da se nakon II. svjetskog rata Hrvatska ne nađe na strani gubitnika. To je vrijeme kada je trebalo imati dosta veliku hrabrost i na neki način dati svoj smisao toj borbi. Na tome se temeljilo dugoročnije jedinstvo hrvatskog naroda i države i zato to vrijeme obilježavamo. Na žalost, kao i svugdje u ratu tu ima dosta kontroverzi pogotovo na samom završetku rata - to prepuštamo našim znanstvenicima da istraže. Mi odajemo počast svim žrtvama koje su u tom ratu i poslije rata stradali“, rekao je Tominac podsjetivši i proslavljenog pok.generala Janka Bobetka koji je dao pečat Domovinskom ratu i da ne dođe na podjelu između lijevih i desnih. Predsjednik udruge antifašista Mladen Krivec pozvao je nazočna izaslanstva da posjete i odaju počast i na drugim spomen obilježjima na širem dugoselskom području - kod OŠ Josipa Zorića, na Novom groblju, Ostrni, Preseki, Leprovici te Oborovu, na kojem je ove godine obilježavanje Oborovske bitke, zbog pandemije COVID-19, izostalo.
Dan antifašističke borbe 22. lipnja
Nacistička Njemačka je 22. lipnja napala Sovjetski Savez u akciji kodnog naziva Operacija Barbarossa, čime je poništen Ribbentrop – Molotov pakt o nenapadanju između te dvije sile.
Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti pa su se iz grada povukli u okolicu, najprije u selo Žabno, a zatim u Brezovicu. Ondje su osnovali odred, koji je od prvih dana postojanja izvodio diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janjić Capo i komesar Marijan Cvetković. Njegov je pripadnik bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.
Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borili su se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.
U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske bilo je oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa.
