Knjiga znamenitog hrvatskog književnika Slavka Kolara pod naslovom „Jesu li kravama potrebni repovi?“ izašla je u nakladi Gradske knjižnice Dugo Selo i večeras je predstavljena javnosti. O djelu su govorili izvanredni profesor na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci Mario Kolar te urednik izdanja i ravnatelj Knjižnice Predrag Topić.
Izdanje sadrži Kolarova djela motivom ili radnjom povezana s dugoselskim krajem, naročito s Božjakovinom i okolicom te nekoliko rasprava o njegovom djelovanju na ovom državnom dobru na kojem je u četiri navrata živio i radio kao agronom. Sve to samo je još jedan dokaz koliko je neraskidiva Kolarova veza s ovim krajem kao i sa Čazmom i Zagrebom. Tako su svoje mjesto na ovim stranicama našle novela, drama, novinska reportaža te tekstovi povjesničarke Mire Kolar i dva Dugoselca Đuke Kosaka i Branka Sruka. Niti profesor Kolar ni profesorica Kolar nisu rodbinski povezani s piscem – povezuje ih ljubav prema književnosti. Inače, lani je Matica hrvatska izdala, prof.Kolar priredio,"Izabrana djela Slavka Kolara" u svojoj knjižnici Stoljeća hrvatske književnosti
Nova knjiga je naslovljena po noveli „Jesu li kravama potrebni repovi“. Ona također ima epitet antologijska i to je, istaknuo je profesor Mario Kolar, najagronomskija novela jer je prikazan mikrosvijet jednog poljoprivrednog dobra – kolarovska satirična ideja sadrži i idilične i loše situacije u tom ruralnom ambijentu, svakoj priči daje autentičnost i životnost, ali i aktualnost jer slojevitost njegove riječi ne zastarijeva. U kraćim crtama, upravitelj imanja zaključio je kako krave previše energije troše na mahanje repovima pa to utječe na proizvodnju mlijeka…
Kako su naglasili govornici, lijepo je vidjeti kako se drži do tako velikog pisca, jednog od najvažnijeg u hrvatskoj književnosti čije riječi isprepliću humor i satiru. Malo tko ne zna za „Svoga tela gospodar“ ili „Brezu“, to čudo od teksta koji zaslužuje visoko mjesto u svjetskoj književnosti i u kojoj se osjeća, iako je Kolar gajio humorističan stav, poseban emotivan naboj kakvog nema ni u jednom drugom njegovom djelu. Kolar nije štedio nikoga pa ni sebe, odlikuje ga komunikativan način pisanja. Ulomke iz knjige interpretirao je Želimir Novak. Prije promocije održana je prezentacija presjeka Kolarovih zasluga iz područja agronomije i književnosti, o pokretanju gospodarske škole za seoske domaćice, a govorilo se i o njegovim društvenim i političkim vezama, prijateljstvima, buntovnom duhu, polemici s Krležom…
A što se dogodilo kravljim repovima? Vrijedi saznati i stoga požurite u Knjižnicu po odgovor na pitanje „Jesu li kravama potrebni repovi“?amš