________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Jedan od najboljih hrvatskih književnika Zoran Ferić gostovao je večeras u Gradskoj knjižnici Dugo Selo. U opuštenoj atmosferi književnu večer moderirao je ravnatelj Knjižnice Predrag Topić. Pisac je govorio o sebi i svome radu, o stanju u suvremenoj hrvatskoj književnosti i drugim zanimljivim temama.

Kao student jugoslavistike, počeo je objavljivati priče pod nazivom „Legende“ u Studentskom listu, a u suradnji s profesorom stilistike Krešom Bagićem. Slijedio je časopis Quorum. Ferićev književni opus obuhvaća širok spektar žanrova i stilova, od satiričnih priča, ironije, sarkazma pa do duboko emotivnih romana. Bogato pripovjedno umijeće i jedinstveni glas čine ga jednim od najistaknutijih suvremenih književnika.

U svojim djelima istražuje teme poput obiteljskih odnosa, ljubavi, identiteta i društvenih promjena. Dotaknuo se tako Ferić i neodvojivog procesa ispreplitanja onog faktičkog i fiktivnog u romanu „Putujuće kazalište“. Radi se ovdje o rekonstruiranju njegove vlastite „obiteljske“ memorije, slaganja obiteljskog stabla, praćenja rođaka/likova koji su živjeli daleko i puno prije njegovog rođenja sa zanimljivim životnima pričama i putima, o obiteljskim linijama, ratovima, progonima, zadrtosti ideologijama…

A pažnju kritike i publike odmah je privukao roman "Anđeo u ofsajdu". No nakon izvrsnih kritika, u vrijeme stvaranja novog školskog kurikuluma postao je ozloglašen. Protivljenje ulasku Anđela među naslove izborne lektire, predvodili su oni za koje moramo reći kako nisu roman ni pročitali već samo vadili iz konteksta i to bez razumijevanja slojevitosti teksta smatrajući kako njegovi opisi i izbori riječi mogu negativno utjecati na mladež.

Kako bilo, knjiga i dalje živi, a ova kontroverza više se temelji na ideologiji nego na samoj književnosti, a možda ima nešto i u ekonomiji. Knjiga je trag, ali i potencijalna opasnost, referirao se Ferić na spomenuto negodovanje oko ovog romana.

Osim romana, poznat je i po svojim pripovijetkama, esejima i kolumnama koje redovito objavljuje u raznim književnim časopisima i novinama. Danas radi kao gimnazijski profesor hrvatskog jezika i književnosti. Od 2018. predsjednik je Hrvatskoga društva pisaca. Objavio je još pripovjednu zbirku Mišolovka Walta Disneya (1996), krimi roman Smrt djevojčice sa žigicama (2002) koji je dobio i filmski inačicu, Djeca Patrasa (2005), slojeviti Kalendar Maja s fatalnom Senkom (2011), Na osami blizu mora (2015), Dok prelaziš rijeku (2022)… Ferić je nagrađen mnogobrojnim nagradama. Dvostruki je dobitnik nagrade Ksaver Šandor Gjalski, nagrade Vladimir Nazor… Objavio je i zbirke kolumni Otpusno pismo (2003) i Apsurd je zarazna bolest (2012). Kako se čulo na kraju, Ferić će i dalje ustrajati u svojoj autentičnosti i slobodi izražavanja - svojoj poetici šoka. amš

  • ferić_1ferić_1
  • ferić_2ferić_2
  • ferić_3ferić_3
  • ferić_4ferić_4
  • ferić_5ferić_5
  • ferić_6ferić_6