U vrijeme kada tržište nekretnina u Hrvatskoj postaje sve nepristupačnije za većinu građana, ideja priuštivog stanovanja kroz stambeno zadrugarstvo dobiva sve više na važnosti. O ovoj temi se raspravljalo i sinoć u prostorima KIC-a gdje je održana javna tribina i prezentacija modela priuštivog stanovanja u organizaciji Građanske inicijative DRUGO SELO.
Na tribini su sudjelovali i politički kandidati na predstojećim lokalnim izborima nezavisni kandidat Dinko Kulaš i Stjepan Štefinovec ispred koalicije SDP/GLAS dok su se ostali kandidati ispričali zbog nemogućnosti dolaska. Obojica su dala svoja zapažanja, podržavši predstavljene modele i naglasivši važnost traženja održivih i uključivih rješenja za stambenu politiku u Dugom Selu. Kulaš je istaknuo veliki potencijal stambenog zadrugarstva te vidi način kako ga uključiti u lokalnu razvojnu politiku - osiguranjem gradske parcele, dizanjem kredita, izgradnje te onda najma stambenih jedinica. „Dostupnost stanovanja u takvim stanovima bila bi ponuđena prije svega mladim obiteljima, osobama deficitarnih zanimanja, kao što su liječnici, profesori i drugima. To bi bio temeljni koncept. Svakako bi se u realizaciju ovog modela trebala više uključiti država, mijenjajući zakonske regulative“, istaknuo je Kulaš. Štefinovec je podsjetio kako je kreditno zaduživanje Grada podložno cenzusu, no svakako podržava model kojim bi se pomoglo današnjim mladim ljudima koji su sve manje kreditno sposobni, odnosno dižu stambene kredite do kraja radnog vijeka sve kako bi riješili svoje stambeno pitanje.
Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje, predstavio je model koji ZEF razvija u suradnji sa zadrugom Otvorena arhitektura i Europskom zadrugom MOBA. Riječ je o sustavu stambenog zadrugarstva u kojem jedinice lokalne samouprave dodjeljuju zemljište zadruzi, a budući stanari sudjeluju u participativnom projektiranju zgrade u kojoj će živjeti.
„Stanari imaju trajno stanarsko pravo, ali nikad ne mogu postati vlasnici stana. Time se osigurava da stanovi ostanu u funkciji stanovanja i ne završe u spekulativnim tržišnim tokovima“, pojasnio je Jeras. „Takav model može sniziti cijenu najma i do 30%, a pruža visoku kvalitetu života, sigurnost i kolektivno upravljanje stambenim prostorom. Sretni smo što je model stambenog zadrugarstva postao sastavni dio nacionalnog plana priuštivog stanovanja koji je Vlada RH nedavno usvojila.“
Dodao je i da je model već sada spreman za provedbu u praksi: „Naše zadruge su razradile model koji je već sada provediv u trenutnom zakonodavnom i poreznom okviru te smo na temelju tog modela pokrenuli i pilot projekt formiranja stambene zadruge u prostoru stare vojarne u suradnji s Gradom Križevcima. Također smo identificirali cijeli set mjera koji može bitno ubrzati i olakšati implementaciju novih stambenih zadruga i na taj način osigurati skalabilnost tog modela. Prednost stambenih zadruga je u motiviranju građana da aktivno sudjeluju u procesu participativnog projektiranja svoje buduće stambene zgrade i u definiranju sadržaja zajedničkih prostora. Korištenjem tih prostora moguće je stvarati dodatne prihode koji dodatno smanjuju cijenu stanovanja.“
Jeras naglašava i financijske prednosti: „Zemljište se putem instrumenta prava građenja dobiva besplatno ili uz značajnu subvenciju od strane jedinice lokalne samouprave, zgrada je oslobođena komunalnih doprinosa, a u cijelom procesu nema developera koji uzimaju i obračunavaju visoke profitne marže jer je stambena zadruga sama u ulozi developera. Stanari nisu vlasnici svojih stanova, nego plaćaju najam zadruzi koja je vlasnik, a kao članovi zadruge kolektivno upravljaju cijelom zgradom.“ ZEF i njegovi partneri, dodaje Jeras, spremni su podržati i voditi stambene zadruge kroz cijeli proces te istovremeno pomoći jedinicama lokalne samouprave da osiguraju sve preduvjete za njihovu provedbu – bez dodatnog administrativnog opterećenja. Zgrade projektirane u ovom modelu često uključuju i prostore javne namjene – od dječjih vrtića i skrbi za starije, do coworking prostora i radionica – čime postaju više od pukog mjesta stanovanja te doprinose razvoju čitave zajednice.
Ideja priuštivog stanovanja već se godinama nalazi i u fokusu Građanske inicijative DRUGO SELO. Njezin predstavnik Siniša Kljajić podsjeća: „Priuštivo stanovanje je tema kojom sam se i ja osobno kao i Građanska inicijativa bavio tijekom mandata od 2017. pa do sada. U kontaktu s gospodinom Jerasom iz Zadruge za etično financiranje nekako smo baš ovaj trenutak smatrali pogodnim, jer imamo kandidate koji će voditi politiku Dugog Sela. Mislimo kako ćemo svi zajedno nešto iz ovoga moći i naučiti, kako bi kasnije mogli i primijeniti.“ S obzirom na sve veće izazove s dostupnošću stanovanja, model koji su sinoć podržali i lokalni politički akteri mogao bi poslužiti kao primjer i drugim sredinama koje traže održiva, socijalno osjetljiva rješenja. Ostaje pitanje hoće li i gradska vlast Dugog Sela prepoznati potencijal stambenog zadrugarstva i uključiti ga u lokalnu razvojnu politiku. I.G.O.
