Današnja sjednica Odbora za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća Grada Dugog Sela, pod predsjedavanjem Dinka Kulaša i u nazočnosti pročelnika Upravnog odjela za pravne poslove Borisa Savića imala je za cilj raspraviti o prijedlogu izmjena Statuta Grada Dugog Sela, kao i o prijedlogu Pravilnika o korištenju i moderiranju službenih mrežnih stranica i profila Grada Dugog Sela na društvenim mrežama.

Izmjene Statuta – preciziranje ovlasti i prava vijećnika

U obrazlaganju prijedloga izmjena Statuta predsjednik Odbora Dinko Kulaš istaknuo je kako se izmjene odnose na nekoliko ključnih područja koja su se u praksi pokazala problematičnima.

„U zadnje vrijeme imali smo situacije koje smo rješavali improvizacijom, jer statut jednostavno nije bio dovoljno precizan. Smatram da te odredbe treba pojasniti i onemogućiti različita tumačenja“, naglasio je Kulaš. Posebno se osvrnuo na način izbora predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, istaknuvši da je cilj spriječiti ponavljanje prakse iz prethodnih mandata.

„Ako postoji jasna većina i manjina, ostaje model prema kojem jednog potpredsjednika predlaže većina, a jednog manjina. Ako toga nema, predlaže se rješenje prema kojem predsjednik dolazi iz stranke s najviše vijećnika, ali ne iz stranke gradonačelnika, dok se potpredsjednici biraju s idućih lista po snazi“, pojasnio je Kulaš, dodavši kako bi se time osiguralo da vodstvo Vijeća čine predstavnici više političkih opcija.

Govoreći o pravu vijećnika na pristup informacijama, Kulaš je istaknuo da smatra kako to pravo mora biti jasno i učinkovito definirano. „Mi smo gradski vijećnici, predstavničko tijelo koje vodi grad. Ne može se dogoditi da vijećnik nema pristup informacijama koje su mu potrebne za donošenje informiranih odluka. Ako se službenicima ostavi diskrecija da procjenjuju opravdanost zahtjeva, to u praksi znači blokadu rada vijećnika“, rekao je Kulaš, naglasivši kako sadašnji sustav često dovodi do dugotrajnih žalbenih postupaka koji ograničavaju pravo na informaciju.

Predložene izmjene odnose se i na proširenje razloga za prestanak vijećničke i gradonačelničke dužnosti. Kulaš je pritom ocijenio neprihvatljivim da osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela mogu ostati na dužnosti ako im je kazna zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro.

U raspravi je pročelnik za pravne poslove Boris Savić upozorio na niz mogućih pravnih problema i neusklađenosti dijela predloženih izmjena s važećim zakonodavstvom. Posebno se osvrnuo na odredbe vezane uz pravo na pristup informacijama i propisivanje sankcija.

„Ne može se Statutom propisivati nešto što je u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, GDPR-om ili zakonom o službenicima i namještenicima. Hijerarhija propisa je jasna – statut ne može derogirati zakon“, istaknuo je Savić. Dodao je kako ni preloženi rok od osam dana za dostavu svih traženih informacija nije uvijek provediv.

„Nije isto tražiti jedan ugovor ili kompletnu dokumentaciju za razdoblje od više godina. Zakon predviđa rok od 15 dana uz mogućnost produljenja upravo zbog takvih situacija“, rekao je Savić. Upozorio je i da se Statutom ne mogu propisivati teške povrede službene ili radne dužnosti, budući da je to isključivo u nadležnosti zakona. „Jedino zakon može propisivati teške povrede službene dužnosti. Grad ne može svojim općim aktom uvoditi sankcije za službenike, ustanove ili trgovačka društva mimo zakonskog okvira“, naglasio je pročelnik.

Kulaš je na to odgovorio kako predlagatelji smatraju da se pravo vijećnika na informaciju ne može izjednačavati s pravom građana na pristup informacijama. „Pravo na pristup informacijama je pravo građana. Naše pravo kao vijećnika proizlazi iz naše uloge i odgovornosti. Bez punog uvida u podatke, mi ne možemo obavljati svoj posao“, rekao je, dodavši kako je otvoren za doradu teksta u dijelovima za koje se pokaže da nisu u skladu sa zakonom.

Zaključeno je kako će se prijedlog izmjena Statuta dodatno doraditi, osobito u dijelovima na koje su ukazali pravni prigovori, prije upućivanja u postupak savjetovanja s javnošću i daljnju proceduru odlučivanja na Gradskom vijeću.

Pravilnik o društvenim mrežama – granice moderiranja i javnog interesa

U nastavku sjednice raspravljalo se o prijedlogu Pravilnika o korištenju i moderiranju službenih mrežnih stranica i profila Grada Dugog Sela na društvenim mrežama. Rasprava se fokusirala na pitanje opsega moderiranja sadržaja, slobode izražavanja građana te odgovornosti Grada kao javnog tijela u digitalnom prostoru.

Predsjednik Odbora Kulaš istaknuo je kako društvene mreže Grada ne mogu biti tretirane isključivo kao marketinški kanal izvršne vlasti. „Službene stranice i profili Grada nisu privatni profili, nego javni komunikacijski prostor. Građani imaju pravo postavljati pitanja, izražavati kritiku i tražiti odgovore, sve dok se kreću u granicama zakona“, naglasio je Kulaš, upozorivši na opasnost pretjeranog uklanjanja komentara ili blokiranja korisnika.

Dodao je kako je svrha Pravilnika upravo u tome da se jasno definiraju dopušteni i nedopušteni oblici komunikacije, kako bi se izbjegle proizvoljne odluke administracije. „Ako pravila nisu jasna, dolazimo u situaciju da se sadržaj uklanja selektivno, što može izgledati kao cenzura. To nije dobro ni za povjerenje građana ni za demokratski standard“, rekao je Kulaš.

Pročelnik Boris Savić u raspravi je upozorio da Grad, kao vlasnik i administrator službenih profila, ima zakonsku obvezu osigurati zakonitost objavljenog sadržaja te zaštitu osobnih podataka i dostojanstva drugih osoba. No, također je naglasio da je predloženi Pravilnik u pojedinim dijelovima pravno problematičan i nedovoljno usklađen s važećim zakonodavnim okvirom s obzirom da se njegova primjena predlaže na sve stranice i profile gradskih ustanova, Turističke zajednica Grada Dugo Selo i Dugoselske kronike.

„Grad nije privatni subjekt i ne može samostalno određivati pravila ponašanja mimo zakona. Svaki pravilnik koji uređuje javnu komunikaciju mora biti usklađen sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonom o pravu na pristup informacijama, Zakonom o zaštiti osobnih podataka te Zakonom o medijima“, upozorio je Savić. Također dodaje da „društvene mreže Grada nisu otvoreni forum bez ikakvih pravila. Grad odgovara za sadržaj koji se na tim stranicama objavljuje, uključujući govor mržnje, uvrede, klevete i povrede privatnosti te na isto mora reagirati. Ne radi se o cenzuri, nego o zakonskoj obvezi“, istaknuo je Savić.

Kulaš je na to odgovorio kako ne dovodi u pitanje potrebu uklanjanja nezakonitog sadržaja, ali smatra da Pravilnik mora jasno razlikovati nezakonit govor od političke kritike. „Kritika rada gradonačelnika, uprave ili Gradskog vijeća ne može biti razlog za brisanje komentara. To mora biti izrijekom jasno navedeno, kako ne bi bilo prostora za zlouporabu“, istaknuo je.

U raspravi je zaključeno kako se tekst Pravilnika mora dodatno zakonski doraditi i uskladiti te će se potom javno raspraviti. I.G.O.