Tema jučerašnje sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, kojoj su uz predsjednika Darija Pavlovića i članove prisustvovali još zamjenica gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić i gradski predstavnik Upravnog odjela za financije i komunalno gospodarstvo Marijo Vinko, bila je priprema za nove izmjene Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela. Prostornim planom planira se bolja zaštita javnog interesa i pojedinca, a u isto vrijeme omogućavanje razvoja i urbanizacija grada, te je kao takav najvažniji gradski prostorno planski dokument. Smjernicama za izradu novog Prostornog plana pristupa se temeljito i analitički i kako je istaknuo Vinko „sve uvjetno rečeno anomalije Prostornog plana trebale biti naznačene u odluci o izradi“.
„Izrađivač će dobiti smjernice za rad koje obuhvaćaju 14 tematskih cjelina, no naravno sugestije se još uvijek mogu prihvatiti i uključiti. Ovu verziju ne smatram konačnom već nakon sjednice Odbora očekujem uključivanje drugih relevantnih pojedinaca kako bi se koncipirala što kvalitetnija priprema za izradu Prostornog plana“, uvodno je obrazložio Marijo Vinko.
Prva tema je ujedno i najvažnija, a to je gradnja višestambenih zgrada. Nastojat će se riješiti dosadašnji nedostaci vezani uz izgradnju manjih zgrada do 8 stanova. Prije svega definirat će se područja na kojima nije dozvoljena izgradnja manjih višestambenih zgrada te će se propisati dodatni kriteriji za izgradnju manjih višestambenih zgrada. Isto tako Planom bi se omogućila izgradnja viših višestambenih zgrada do 8 katova i više stambenih jedinica na područjima kojima je isto propisano UPU-om, kako je rečeno na sjednici, na neizgrađenim područjima sjeverno od pruge. Planom će se kontinuirano opremati područje na kojima je omogućena gradnja manjih višestambenih građevina javnom, prometnom i komunalnom infrastrukturom: otkup površina za parkove i dječja igrališta, sadnja drvoreda, po potrebi povećanje kapaciteta komunalne infrastrukture, proširenje ulica te izgradnja nogostupa i biciklističkih staza, izgradnja javnog parkinga. Poticat će se izgradnja stambeno poslovnog miksa kroz izgradnju poslovnih prizemlja, uslužnih djelatnosti primjerenih stambenom naselju te izgradnju manjih poslovnih zgrada. Na širem području predvidjet će se izgradnja novih škola i dječjih vrtića, izgradnja rekreacijskih sadržaja i sadržaja za slobodno vrijeme (gradski vrtovi, društvena infrastruktura: klubovi, čitaonice, izložbeni prostori i sl.).
Druga tema obuhvaća neuređena i neizgrađena građevinska područja. Zakon o prostornom uređenju predviđa obvezu izrade UPU-a za sva neizgrađena i neuređena građevinska područja, a na području Grada predviđena je izrada 20 UPU-a. Novim Prostornim planom, u opravdanim slučajevima, smanjio bi se broj ili površina područja za koja je potrebno donositi UPU te se Prostornim planom uređenja predlaže propisati uvjete gradnje s detaljnošću UPU-a, što se prvenstveno odnosi na koridore i profile prometnica te područja predviđena za zelenu infrastrukturu.
Treća tema govori o određivanju izdvojenih građevinskih područja s obzirom da je prilikom novih cjelovitih izmjena PPU Grada Dugog Sela potrebno ponovo preispitati opravdanost pojedinih izdvojenih građevinskih područja.
Četvrta cjelina bavi se određivanjem područja javne namjene. Prostornim planom uređenja predviđa se izgradnja barem još (minimalno) dvije osnovne škole na užem području Grada, s obzirom na ispunjavanje državnog pedagoškog standarda i jednosmjenskog rada škola. U naselju Lukarišće predviđa s proširenje postojećeg izdvojenog objekta Dječjeg vrtića Dugo Selo za dvije dodatne grupe (40 djece) te izgradnja novog područnog objekta u naselju Velika Ostrna s četiri nove grupe što čini još dodatnih 80 djece čime će se zadovoljiti potrebe za dječjim vrtićima na području Grada u narednom razdoblju. No za daljnje širenje mreže dječjih vrtića Prostorni plan uz Marijansku ulicu predviđa površinu za izgradnju dodatnog vrtića. Glazbena škola Dugo Selo pretendira osnivanje akademije za što je potrebno planirati otkup i uređenje bivše zgrade suda ili dogradnju objekta kako bi im se osigurali novi potrebni sadržaji. Predlaže se osnivanje Veleučilišta. Na području naselja Prozorje planira se izgradnja AQUA parka koji bi iskoristio potencijale podzemne tople vode koja je pronađena kod istraživanja područja kod eksploatacije ugljikovodika (nafta i plin). Potrebno je napraviti analizu koje je dodatne sportske sadržaje potrebno predvidjeti PPU-om (nova sportska dvorana, bazen,…). Zdravstvena infrastruktura koristi prostor Doma zdravlja koji ne zadovoljava potrebe za postojeći broj stanovnika grada te je potrebno planirati izgradnju novog objekta kao i izgradnju novog prostora za djelovanje Hitne službe, izdvajamo između ostalog u ovoj četvrtoj cjelini.
Prostornim planom uređenja potrebno je evidentirati i područja šume te zaštiti ih od daljnje devastacije; odrediti biciklističke staze i staze za rekreativno trčanje te ih minimalno opremiti potrebnom infrastrukturom; te isto tako intenzivirati pregovore s Ministarstvom obrane o određivanju površine za potrebe izgradnje javnih sadržaja za potrebe Grada.
Peta cjelina planira cestovni promet. Prostornim planom uređenja predvidi o bi se viši standard prometne infrastrukture za potrebe izgradnje parkirališta, pješačkih i biciklističkih staza te zelenih površina. Uz izradu plana održivog razvoja prometa na području Grada planirana je izrada projektne dokumentacije za izgradnju prometnica kojima se rješava pitanje slabe povezanosti ili obilaska centra grada. Planira se odrediti područje intermodalnog terminala i „park&ride“ parkirališta vezano na kolodvor, kao i periferne točke za izgradnju terminala za bicikle i skutere za iznajmljivanje, zajedno s izradom projektne dokumentacije za pješačko biciklističke staze. . Izmijeniti postojeće provedbene planove koji ne predviđaju izgradnju biciklističke infrastrukture (DPU zone Centar naselja Dugo Selo, DPU centar II, UPU područja Martin Breg) te osigurati prostorne preduvjete za uvođenje naplate parkiranja i sustava javnog prijevoza, planira se između ostalog ovom zasebnom cjelinom.
Šesta cjelina - proširenje građevinskog područja na područje voćnjaka istaknuta je kao veliki potencijal za razvoj grada i cjelokupne urbane sredine. Kako pojašnjava Vinko, južni dio područja voćnjaka koji je već u građevinskom području dodatno se planira umjereno proširiti te u budućnosti za te dijelove izraditi UPU kojim bi se predvidjela višestambena izgradnja s visokom standardom. To znači izgradnju zgrada manjih dimenzija na velikom razmaku i obiljem zelenih površina, te objektima društvenog standarda (dječji vrtić, sportski tereni, …). U središnjem dijelu predlaže se očuvati voćarsku ili eventualno povrtlarsku proizvodnju te omogućiti i poticati gradnju turističkih sadržaja: izgradnja restorana i manjih hotela ili prenoćišta koji nude lokalne (i ne samo lokalne) proizvode. Na vrhu područja predvidjela bi se mogućnost izgradnje dodatnih turističkih sadržaja, manjeg/ih hotela (wellnes i spa) te medicinskog turizma u obliku manje poliklinike za bolesti koje predviđaju usluge oporavka pod nadzorom.
Sedma tema govori o konzervatorskoj zaštiti. Na području Grada Dugog Sela postoje tri zone koje su prepoznate kao područja od značaja za očuvanje kulturne baštine te niz objekata koji su prepoznati kao pojedinačno vrijedni. Ministarstva kulture štiti objekte stare Crkva sv. Martina na Martin Bregu, Župne crkva sv. Martina te zonu Dugo Selo, Kulturno-povijesna cjelina Dugo Selo. Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela prepoznat je niz objekata izvan Kulturno povijesne cjeline Dugo Selo i dvije zone: povijesno naselje Velika Ostrna – seosko naselje i kulturno povijesnu cjelinu Prozorje. Veliki problem predstavlja što je Kulturno-povijesna cjelina Dugo Selo temeljena na staroj konzervatorskoj studiji i tada evidentiranom zatečenom stanju koje se od tada znatno izmijenilo. Građani Grada Dugog Sela ne prepoznaju vrijednosti koje se tim rješenjem štite, a niti postoje mehanizmi kojima bi se poticalo očuvanje kvalitetnih objekata unutar zone. Zašita pojedinih objekata, tradicijske drvene arhitekture, je upitna. Na žalost urbana morfologija starog naselja je izgubljena te je upitan svaki pokušaj da se ona djelomično zaštiti ili da se ponovo uspostavi, smatra Vinko.
Predlaže se ukidanje zone zaštite koja se temelji na zaštiti urbane morfologije, revizija vrijednih objekata unutar sadašnje zone te ograničavanje zone zaštite samo na okolinu vrjednijih objekta na način da se očuva vizura i skladna izgradnja u zoni kontakta. Za svu tradicijsku arhitekturu predlaže se preseljenje u zonu DPU Martin breg (ispod crkve Svetog Martina) i područje Mlake u naselju Velika Ostrna te zonu „voćnjaka“. Također predlaže se rješavanje imovinskih odnosa za područje ispod stare crkve Svetog Martina.
Osma cjelina bavi se izgradnjom poslovnih i obrtničkih sadržaja unutar građevinskog područja, a kojom će se omogućiti izgradnja infrastrukture za opremanje izdvojenih zona gospodarske aktivnosti. Izradit će se program za poticanje izmještanja neželjenih poslovnih prostora iz stambenih zona. Razvrstavat će se aktivnosti prema primjerenosti za gradnju unutar stambenih zona „mješovite“ namjene, kao i odrediti zone „čiste“ i „mješovite“ stambene namjene. Također planirana je izmjena Odluke o komunalnom redu tako da se onemogući gospodarenje rastresitim građevinskim materijalom unutar građevinskog područja.
Deveta tematska cjelina obuhvaća javni prijevoz i intermodalni prijevoz o kojoj se već sada temeljito vodi računa. Prepoznata je potreba za kvalitetnom poveznicom cestovnog prometa na željeznički kolodvor. Stoga je potrebno rezervirati prostor za parkiranje uz kolodvor (park&ride) i prostor za autobusni terminal te osigurati dobru prometnu povezanost istih.
Treba osigurati mjesta za prijelaz s linija koje povezuju prigradska naselja na javni gradski prijevoz u centralnom dijelu grada; osigurati mjesta u centralnom dijelu Grada te na nekoliko točaka na periferiji gdje je moguće organizirati prijelaz na alternativne oblike prijevoza: iznajmljene elektro bicikle, skutere i manje automobile, te osigurati sigurno kretanje svim oblicima prijevoza – to su neke od smjernica definirane ovom cjelinom.
Desetom cjelinom pokriva se područje zelene infrastrukture. Kako se navodi u smjernicama Grad Dugo Selo ima u svom vlasništvu samo mali dio zelenih površina na području Grada: perivoji, zelena površina uz Osječku ulicu, dječja igrališta i područja rekreacije…. Dio površina je u vlasništvu RH: dijelovi šumskog fonda, Birtov klanac - za ove dijelove trenutno je najveći problem zahtjev za povrat oduzete imovine jer velik dio zelenih površina koji su od interesa za Grad je u privatnom vlasništvu. Stoga se predlaže izrada strategije zelene infrastrukture uz izradu popisa postojeće zelene infrastrukture te pronaći rješenja za otkup čestica potrebnih za uređenje zelene infrastrukture uz ograničenje širenja građevinskog područja na prostore „bivših“ šuma te odredbama PPU-a omogućiti gradnju drvoreda.
Jedanaesta cjelina obuhvaća temu širenja građevinskog područja radi koje se vrši konstantan pritisak, stoga se smjernicama odrediti kriteriji za proširenje građevinskog područja uz uvjet otkupa čestica izvan građevinskog područja za potrebe proširenja istog. Izmjena PPU-a na način da se ponovo “preispita mogućnosti i potrebe planiranja izdvojenih građevinskih područja izvan naselja” gospodarske namjene.
Dvanaestom cjelinom planira se riješiti problematika etažiranja i ograđivanja vanjske površine oko višestambenih zgrada, a trinaestom parcelacija unutar građevinskog područja, dok posljednja četrnaesta detektira anomalije u odredbama PPU Grada Dugog Sela, kao što su na primjer odredbe Plana vezane na izgradnju poslovnih zgrada uz obiteljske zgrade (potrebno je urediti tekst jer je neprecizan te bi se mogao tumačiti da se odnosi i na izgradnju uz stambene i stambeno poslovne zgrade); odredbe Plana dozvoljavaju izgradnju manjih poslovnih zgrada uz obiteljske kuće do 300 m2 BRP dok za zasebne poslovne građevine isto je ograničeno na 150 m2 BRP, te odredbe plana ne zabranjuju bučne djelatnosti kao poslovne građevine uz obiteljske kuće, itd.
Članovi Odbora usvojili su spomenute smjernice te istaknuli važnost izrade kvalitetnog Prostornog plana uređenja grada Dugog Sela kao dokumenta kojim se ozbiljno planira razvoj grada na duži period.
I.G.O.
