Aktualna pitanja s početka sjednice Gradskoga vijeća
Pitanje o radovima na kanalizaciji u Ostrni, u ulicama vezanih za Zagrebačku ulicu, vijećnik Božidar Cik postavio je ponovo. U nizu upita o javnom prijevozu, održavanju javnih površina (košnji) i ulica, zdravstvenoj zaštiti vijećnik B. Cik naglasio je kako je to sadržajno vezano za izborni program gradonačelnika. Gradonačelnik Panian smatra kako se održavanje površina provodi, možda sporije u prigradskim naseljima, no trava se kosi iako nedostaje izvršitelja. Razgovara se o uspostavi integriranog javnog prijevoza u modelu javno-privatnog partnerstva, pregovara se o ustroju ordinacije obiteljske medicine te se traži rješenje za igralište i prateće prostore. Na drugo pitanje ovog vijećnika o volontiranju gradonačelnika s „maksimalnom naknadom“, upitani je odgovorio kako radi u ordinaciji i u Gradu uz zakonski utvrđenu naknadu.
Vijećnik Stipo Velić, zabrinut za sigurnost prometa, upozorio je na oštećenja kolnika u prometnoj Rugvičkoj ulici kao i u Ulici J. A. Pintara. Nadležni pročelnik M. Vinko potvrdio je dogovor sa Županijskim cestama koje će istražiti uzroke i ponovo izvršiti sanaciju opasnih oštećenja
Vijećnica Mara Mamuza uvjeravala je kako ne želi napadati gradonačelnika N. Paniana već njegove loše odluke, ističući kako je odluka o nejednakoj visini naknade roditeljima za novorođenu djecu neprihvatljiva. Tako ona zahtjeva isplate jednakih iznosa za svako dijete na području Grada. Mamuza zamjerila je na odugovlačenju prilikom izbora člana školskog odbora, čemu je nedostatak komunikacije mogao biti uzrok, budući je u međuvremenu provedeno rješenje.
Vijećnik Kruno Blažinović vezao je naknade za novorođenu djecu uz poslodavce roditelja, upitavši predstavnike gradskih ustanova i tvrtki o visini takvih naknada za djecu njihovih zaposlenika .
Provedena energetska obnova zgrade gradske uprave, u kojoj su osim gradskih još županijske i državne službe, zanimala je vijećnicu Ivanu Perković. Ona je zatražila visinu troškova, podatke o izvođačima radova i nadzoru, dodatnim zahvatima izvan troškovnika te suglasnostima nadležnog ministarstva vezanim za zaštićenu građevinu. Nadležni pročelnik M. Vinko potvrdio je suradnju s Ministarstvom kulture, dodavši kako završni obračun još nije napravljen, a tijekom izvedbe ukazala se potreba za određenim proširenjem zahvata, kazao je.
Potaknut nedavnim rješenjem Ministarstva kulture, kojim je tradicija slavljenja sv. Martina dobila svojstvo nematerijalnog kulturnog doba, vijećnik Ivan Gereci negodovao je što se obilježavanje Ljetnog sv. Martina – 4. srpnja izgubilo u županijskog manifestaciji, Također je upitao o stanju skulpture tog sveca na Martin bregu i predstojećoj restauraciji. Gradonačelnik Panian pohvalno je ocijenio županijsku svečanost u Dugom Selu naglasivši kako su Ljetni sv. Martin i dan zaređenja sveca zaštitnika za biskupa, kao i dan postavljanja prve stope Sv. Martina obilježeni u sklopu 25. izložbe vina Vinogradarsko vinarske udruge „Terra sancti Martini“, koja je također održana tijekom obilježavanja Dana Zagrebačke županije. Skulptura sv. Martina nije značajno oštećena, mišljenja je gradonačelnik, iako još nema ocjene niti prijedloga stručnjaka. Jedna od mogućnosti mogla bi biti izrada replike od trajnijeg materijala, napomenuo je gradonačelnik Panian.
Na upit vijećnika Gerecija o obojanim pješačkim prijelazima, za što je zatražio iznos troškova i stavku s koje je to plaćeno, gradonačelnik je naglasio kako Županijske ceste nisu poštovale dogovor. Također smatra kako je najbitnija sigurnost budući na obojanim prijelazima nije, srećom, bilo nezgoda.
Vijećnica Vedrana Dragičević Borovec upitala je kada bi se visina udjela roditelja u sufinanciranju boravka djece u vrtićima mogla izjednačiti za djecu u gradskom i u privatnim vrtićima. Razlika bi se mogla uskoro umanjiti, no kad se radi o privatnim vrtićima, u pitanju su tržišni odnosi, kako je rečeno.
Ovu vijećnicu još su zanimale isplate po ugovorima o djelu unutar Turističke zajednice te je upitala o mogućem zaposlenju voditelja. Zamjenica gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić kazala je kako nema sredstava za zapošljavanje kao ni ugovora o djelu.
Vijećnica Renata Jelečki procijenila je nedovoljno informiranost građana – vlasnika životinja o naknadama za zbrinjavanje, besplatnom čipiranju pasa. Zabrinuta zbog mogućeg kršenja Zakona o zaštiti životinja zanimalo ju je stanje o zbrinjavanju životinja. Bolju informiranost najavila je zamjenica gradonačelnika Kokot Bambić naglasivši kako je od Županije zatraženo 30.000 kuna za čipiranje pasa. Vijećnica Jelečki pitala je o oštećenju kolnika u ulicama gdje se odvijaju radovi.
Primjedbe na cijenu vode iznio je vijećnik Željko Remenar žaleći se na poskupljenje. Gradonačelnik Panian objasnio je kako se radi o izjednačavanju cijena na cijelom distributivnom području, te kako je cijena zapravo smanjena. Remenar je upozorio i na dugotrajno odložen čunj na križanju Ulica Josipa Zorića i M. J. Zagorke, koji ugrožava sigurnost u prometu.
Vijećnik Stjepan Štefinovec, podsjetivši na političko obećanje, ukazao je potrebu za izgradnju treće osnovne škole u Dugom Selu, napomenuvši kako u Županiji nema osiguranih sredstava niti za projekt škole.
Sredstva su tražena, ali je zahtjev odbijen - kazao je gradonačelnik Panian, dodavši kako je riješeno zemljište, a dobro bi došla sredstva iz EU fonda. Aktivnosti za treću školu se intenziviraju, a gradonačelnik je najavio mogućnost gradnje i četvrte privatne škole.
Vijećnicu Ivanu Krišto zanima funkcioniranje službe komunalnog redarstva koja ima veliki broj prijava za intervenciju, a dijelom su izvan njihove nadležnosti. To je potvrdio i pročelnik M. Vinko rekavši kako postojeći redari uslijed potrebe rade poslove poput praćenja radova, nabave i druge. Suočeni su i sa žalbama na izdana rješenja te dugotrajne postupke rješavanja.
I blagajna za uplate u sklopu Dugoselskog komunalno-poduzetničkog centra, koja je ukinuta, bila je tema vijećničkog pitanja Ivana Šajkovića. Direktor Centra Tadija Penić to je potvrdio, budući da blagajna nije imala minimalno- sigurnosne uvjete za rad i transfer novca, niti programske podrške u poslovanju. Šajković je iznio primjedbu i na kvalitetu novopostavljenih slivnika na tzv. Arkusovom trgu.
Vijećnik Siniša Kljajić iznio je primjer inicijative za suradnju i zajedničke radne sastanke ukazavši na skup stručnjaka koji je održan u Rugvici. Istaknuo je svoj stav o suradnji i zajedništvu s ciljem napretka, bez obzira na stranačke pripadnosti te uputio prijedlog čelnicima Grada. S takvim se prijedlogom složio gradonačelnik Panian ističući kako je on za dogovor no naglasio je kako je njemu izostao poziv. Na upit Kljajića o stanju gospodarstva nadležni pročelnik Dean Dragičević izvijestio je o zainteresiranosti potencijalnog investitora za izgradnju većeg proizvodnog objekta u industrijskoj zoni, naglasivši kako je za sve gospodarske investicije potrebno suglasje stručnih i političkih struktura.
Nadalje, Kljajić je govorio o edukativno-informativnim aktivnostima u procesu odvajanja otpada i funkcioniranja reciklažnog dvorišta, u kojima je navedeno učešće udruga – Ekološke udruge „Dugoselski cvijet“ i Foto kluba „Pozitiv“. Vijećnika je zanimalo je li sudjelovanje ovih udruga sukladno projektu zbrinjavanja otpada koji je u realizaciji.
Pitanje i odgovori o ovoj temi potakli su komentare i rasprave, a i vrijeme predviđeno za aktualni sat već je isteklo, stoga je predsjednik GV Darjan Budimir nastojao zaključiti prvu točku. Vijećnik Kljajić želio je uz komentare i dodatna obrazloženja, a kako nije postignuto suglasje, predsjednik Budimir oduzeo mu je riječ i izrekao opomenu. Nakon kraće stanke, sjednica je nastavljena prema dnevnom redu.
N.K.
Prihvaćen rebalans gradskog proračuna za ovu godinu
Većinom vijećničkih glasova, uz suzdržane vijećnike Drugog Sela, prihvaćene su 1. Izmjene i dopune gradskog proračuna za 2019. godinu, a po kojima se proračunski okvir povećava za 2.055.000 kuna te ukupno iznosi 118.366.474 kuna. Obrazloženje uz predloženi rebalans dao je pročelnik za gospodarstvo i financije Dean Dragičević navevši kako je proračunom potrebno predvidjeti 3.863.925 kuna za provedbu projekta EO Glazbene škole. Provedbom procesa javne nabave grad je prikupio 4 pravovaljane ponude gospodarskih subjekata za izvođenje radova. Kako su ponuđene cijene izvođenja radova više od procijenjene vrijednosti nabave odnosno više su od iznosa predviđenih proračunom potrebno je osigurati dodatna sredstva za provedbu projekta, a dodatnih 1.884.148 kn potrebno je osigurati kreditnim zaduženjem. Zatim u stavka za realizaciju projekta izgradnje pomoćnog igrališta NK Dugo Selo (ukupno iznosi 3 milijuna kuna), smanjuje se za 420.000 kuna s obzirom da je ista svota za pokrivanje troškova građevinskih radova osigurana preko natječaja Središnjeg državnog ureda za sport. Za jednako sufinanciranje boravka većeg broja djece u privatnim vrtićima osiguralo bi se dodatnih 528.000 kuna kako troška roditelja ostane na istoj razini kao dosada (povećanje sufinanciranja s iznosom od 1.100 kuna po djetetu pokrit će se iz gradskog proračuna). Smanjeni su također, navodi pročelnik, i iznosi za nabavu udžbenika uslijed financiranja iz državnog i županijskog proračuna i to za 250.000 kuna. Energetska obnova zgrade gradske uprave financirana je iz općih prihoda te za istu nije bilo nužno financirati ju iz kreditnog zaduženja, navodi pročelnik. S 100.000 kuna omogućila bi se prijava na očekivani natječaj Aglomeracije Zagreb za unapređenje biciklističke infrastrukture, dok se projekt Etno sela na Martin Bregu prolongira do sljedeće godine, a zbog provedbe sustava kanalizacije predviđeni radovi na nogostupu u Velikoj i Maloj Ostrni se neće izvršiti u potpunom obujmu tijekom 2019. godine.
Klub vijećnika HDZ-a i Milana Bandića 365 podnio je amandman uz rebalans proračuna kako bi se realizirala 1. i 2. faza projekta izgradnje obilaznice kroz Poduzetničku zonu i to osiguranjem dodatnih 1.862.000 kuna proračunskih sredstava, a ne iz kreditnog zaduženja, pojasnio je ispred Kluba vijećnika predsjednik Gradskog vijeća Grada Dugog Sela Darjan Budimir. Naime, kako je na jučerašnjem sastanku, a uoči ove sjednice Gradskog vijeća, utvrđeno – planirana izgradnja obilaznice neće se financirati predloženim kreditnim zaduženjem već preraspodjelom sredstava iz proračuna iz stavaka pojedinih projekata za koje se ne očekuje realizacija u ovoj godini. „Zahvaljujući našoj inicijativi smanjeno je kreditno zaduženje i kamatna stopa, no prioritetni projekti će se realizirati“, ističe ispred Kluba vijećnika HDZ-a i MB 365 Darjan Budimir. Isti amandman prihvatio je gradonačelnik Nenad Panian. Vijećnik Siniša Kljajić podržao je projekt energetske obnove Glazbene škole i izgradnje pomoćnog nogometnog igrališta izrazivši bojazan u realizaciju potonjeg projekta za koji je trenutno osigurano tek 420.000 kuna, dok ostatak, ukoliko se ne ostvare planirano financiranje prema natječajima Hrvatskog nogometnog saveza te iz drugih izvora – bit će potrebno pokriti iz gradskog proračuna.
Kreditno zaduženje gradskog proračuna smanjeno, na kraći rok i pod manjom kamatnom stopom
Nakon sinoćnjih, još jednih, konzultacija i radnog sastanka na kojem je postignut dogovor i suglasje u pogledu kreditnog zaduženja – danas je na sjednici Gradskog vijeća utvrđena končana odluka koju je podržala većina vijećnika, osim suzdržanih vijećnika Drugog Sela. Odluka je prihvaćena uz amandman gradonačelnika Nenada Paniana po kojem se iznos zaduženja s 7.514.000 kuna smanjuje na 3.782.000 kuna. Kredit će se koristiti za financiranje kapitalnog projekta energetska obnova Glazbene škole Dugo Selo, čija je procijenjena vrijednost 3,7 milijuna kuna. Podnijetim amandmanom mijenja se poslovna banka, razdoblje i dinamika korištenja kredita, poček otplate, rok povrata kredita, dinamika otplate glavnice, kamatna stopa te efektivna kamatna stopa s obzirom da se odustalo od otkupa zemljišta za produžetak Krležine ulice, a vlastita sredstva potrebna za realizaciju projekta obilaznice kroz Poduzetničku zonu Puhovec osigurana su rebalansom proračuna iz drugih izvora, navodi gradonačelnik Panian u pojašnjenu amandmana. Kredit se diže na dvije godine, bez počeka, po manjoj kamatnoj stopi od 0,95 posto. Vijećnik Kruno Blažinović komentirao je da se pod takvim uvjetima banke nije trebalo odustati od realizacije projekta otkupa zemljišta u Krležinoj ulici i veće svote kredita, na što je predsjednik Gradskog vijeća Darjan Budmir kazao da otkup parcela je tek prva faza, a potrebno je osmisliti cjelokupno uređenje gradskog centra. Vijećnik Stjepan Štefinovec također dijeli mišljenje da su bankarski uvjeti više nego povoljni za dizanje većeg kredita te da se nije trebalo odustati od projekta Krležine ulice, kazavši kako je trenutna politička situacija učinila ovaj grad taocem. Gradonačelnik Panian istaknuo je da je primarni cilj kreditnog zaduženja obnova zgrade Glazbene škole, što ovom, konačnom odlukom je i riješeno. „Ova odluka je rezultat dogovora Klubova vijećnika. Mi jednostavno moramo pomiriti ovaj grad, a ova odluka je korak prema tome. Povoljni bankarski uvjeti bit će i u rujnu, možemo ih i tada razmotriti za neke druge projekte“, poručio je gradonačelnik. Predsjednik Gradskog vijeća naglasio je da se od projekata ne odustaje, već se utvrđuju prioritetni projekti, ustvrdivši da će se obilaznica Puhovec realizirati.
Usvojeni rebalansi programa građenja komunalne infrastrukture i programa javnih potreba u predškolstvu i školstvu za ovu godinu
Prema obrazloženju pročelnika za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo Marija Vinka ovogodišnji program građenja komunalne infrastrukture sredstva potrebna za provođenje ovog programa umanjuju se za 280.000 kuna te iznose 27.295.010 kuna, i to najvećim dijelom zbog stavke za realizaciju projekta izgradnje nogostupa u Zagrebačkoj ulici u Velikoj i Maloj Ostrni koja se smanjuje za 380.000 kuna zbog pretpostavke da se neće moći realizirati u planiranom obimu tijekom ove godine s obzirom na zahtjevan posao. S druge strane dodaje se nova stavka za pripremu dokumentacije za prijavu na natječaj Zagrebačke aglomeracije – ITU mehanizmi u iznosu 100.000 kuna, a za projekt izgradnje biciklističke staze u Ulici D. Domjanića i Sportskoj ulici gdje će se postojeći nogostupi prilagoditi biciklističkom prometu. Većinom glasova je usvojen rebalans.
Prvim rebalansom Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju i školstvu planiranih 22.9 milijuna kuna povećavaju se na 25 milijuna kuna, od čega je za predškolski odgoj i obrazovanje povećanje za 528.000 kuna i to u dijelu koji se odnosi na sufinanciranje boravka djece u dječjim vrtićima drugih osnivača, odnosno privatnim vrtićima, pojasnio pročelnik za društvene djelatnosti Veljko Bertak. Za nabavu školskih udžbenika planirano je smanjenje za 250.000 kuna, s obzirom da su naknadno iz državnog proračuna osigurana i sredstva za nabavu udžbenike izbornih predmeta (vjeronauk, informatika i drugi strani jezik) koja prvotno nisu bila te se za energetsku obnovu objekta za potrebe Glazbene škole, planira povećanje iznosa za 1.884.148 kuna budući da su ponuđene cijene radova više od procijenjene vrijednosti nabave, odnosno više su od iznosa predviđenog proračunom, dok će se dodatni iznos osigurati kreditnim zaduženjem. Vijećnik Siniša Kljajić komentirao je povećanje cijene gradske subvencije roditeljima djece koja pohađaju privatne vrtiće s 1.000 na 1.100 kuna (oko 220-ak djece). Naime, vijećnik Kljajić drži da se njihova cijena povećala zbog cijene rada, a i zbog investicije koju je pokrenuo DV Vrapčić te je predložio da se izradi strategija Grada o predškolskom odgoju, kao i analiza o povećanju cijene. Gradonačelnik Panian odgovorio je da su povećanje ekonomske cijene predložili svi privatni vrtići na području grada (Vrapčić, Didi, Buba Biba) te da će se povećanje utrošiti na njihovu redovnu djelatnost. „Pokrivanjem tog povećanja od 100 kuna nastojali smo da trošak roditelja zadržimo na istoj razini, odnosno da roditeljsko učešće u cijeni programa ostane na istoj razini“, pojasnio je između ostalog gradonačelnik.
VIOZŽ diže kredit za dovršetak projekta Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok
Gradsko vijeće jednoglasno je dalo suglasnost Trgovačkom društvu Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. za kreditno zaduženje kod Europske banke za obnovu i razvoj radi sufinanciranja ulaganja u sklopu projekta Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok. Povrat kredita u iznosu od 7 milijuna eura za projekt RVS ZŽ- Zagreb Istok osigurava se iz naknade za razvoj na cjelokupnom vodoopskrbnom području javnog isporučitelja VIOZŽ, a tako i na području grada Dugog Sela pojasnio je uvodno pročelnik za poslove Gradskog vijeća i gradonačelnika Mladen Šestan. „Projektom postižemo neovisnost o vodoopskrbi grada Zagreba i njihovoj cijeni te kroz izgradnju vlastitih šest bunara na vodocrpilištu Kosnica (tri izgrađena) sa snagom od 450 l u sekundi omogućujemo smanjenje cijene krajnjim potrošačima. Za područje grada Dugog Sela, koje je bilježilo gubitke od 40% planirano je smanjiti na 20% rekonstrukcijom magistralnog cjevovoda 47,9 kilometara i gradnjom novog 1,5 kilometara te dvije crpne stanice“, naveo je između ostalog Masten. Na sjednici je također razmatrano izvješće o poslovanju VIOZŽ u 2018. godini prema kojem je ostvareno ukupno 57.533.099 kuna prihoda, što je 98% od planiranog, dok je na rashodnoj strani realizirano 57.155.754 kuna, odnosno 97% planiranog. „U 2018. Godini nastavljene su aktivnosti na pripremi projekta Regionalni vodoopskrbni sustav ZŽ-Zagreb Istok zbog kojeg je došlo do pripajanja 6 trgovačkih društava trgovačkom društvu VIOZŽ 2016. godine“, kazao je Masten. Vijećnika Sinišu Kljajića zanimalo je kada je nastao „famozni dug DUKOM-a te koji su razlozi istome“ te je zatražio od direktora da se pripremi analitika po tom pitanju.
O reviziji u Dukom plinu
Na sjednici je bilo riječi o izvješću o poslovanju Trgovačkog društva Dukom plin d.o.o. za 2018. godinu koje je prezentirao direktor Mladen Vrabec, a prema kojem je ostvarena dobit od 572.806 kuna dobiti. Vijećnik Siniša Kljajić imao je pitanje od dodatnoj reviziji u ovom društvu te da li je ona obavljena, na što je direktor Vrabec naveo da je Grad Dugo Selo, neovisno o odluci ostalo dvoje suvlasnika, poslao dodatne revizore u tvrtku koje su na izvanrednoj skupštini istih dvoje suvlasnika odbili, kazao je Vrabec. Zamjenica gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić dala je viđenje Grada, navevši da je revizija upućena s obzirom na „dojave građana o povlaštenim kupcima i nefakturiranju računa, kao i na pritužbe o ponašanju pojedinih zaposlenika, te da su isti revizori bili onemogućeni u poslu“. Direktor Vrabec je naglasio da je voljan dati sve podatke koji se od njega traže, i što je htio, no ostali vlasnici nisu htjeli te su tražili sazivanje izvanredne skupštine Društva na kojoj su donijeli odluku o odbijanju revizije. Dogradonačelnica je komentirala „ukoliko nije bilo mjesta sumnjama, revizija je mogla biti obavljena“. Izvješće je usvojeno većinom glasova uz suzdržane vijećnike Drugog Sela.
Direktor Tadija Penić prezentirao je vijećnicima izvješće DKPC-a za 2018. Godinu prema koje je ostvarena dobit od 208.864 kune. Vijećnika Sinišu Kljajića zanimala je suradnja s ekološkom udrugom „Dugoselski cvijet“ te da li je tvrtka surađivala s istima, na što je direktor Penić zanijekao. Vijećnici su na sjednici također razmotrili izvješća o radu i poslovanju VZG Dugo Selo, KUD Preporod, Zajednice športskih udruga grada Dugog Sela te ih bez rasprave jednoglasno usvojili.
Donijeta odluka o komunalnom redu
Sukladno novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu iz 2018. godine, jedinica lokalne samouprave treba donijeti odluku o komunalnom redu u roku od godine dana od dana stupanja Zakona na snagu, što je na sjednici Vijeća i učinjeno. Ujedno uz odluku je usvojen amandman Kluba vijećnika HDZ-a i stranke MB 365 po kojem se u članku 57. Komunalni redari obvezuju jednom godišnje podnijeti izvješće Gradskom vijeću, što su radili i dosada, dok se prijedlogom odluke izuzelo, prema tumačenju pročelnika Marija Vinka jer niti drugi gradovi više ne navode takvu obvezu komunalnim redarima već kao zaposlenici odgovaraju nadležnom Upravom odjelu i pročelniku. Na kraju je donijeta i odluka o davanju na upravljanje i korištenje odlagališta komunalnog otpada u Andrilovcu Dugoselskom komunalnom poduzetničkom centru.
I.G.O.
