Današnjim početkom drugog polugodišta učenici osnovnih škola na području cijele Hrvatske imaju osiguran besplatan topli obrok, a tako i gotovo 3.000 učenika u četiri osnovne i jednoj područnoj školi na širem dugoselskom području.

Radi se o mjeri koju je Vlada Republike Hrvatske donijela u listopadu prošle godine nakon što ju je pokrenula građanska inicijativa „Pravo svakog djeteta na školski obrok“, inače predvođena profesoricama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obrok se sufinancira u iznosu od 1,33 eura odnosno 10 kuna po učeniku, a država će za tu namjenu osigurati 550 milijuna kuna koji će pokriti troškove pripreme besplatnih obroka za 311.000 djece u Hrvatskoj. S obzirom da su obrazovne ustanove imale svega nešto više od dva mjeseca da se pripreme za ovakve promjene, provjerili smo sa školama na području grada Dugog Sela, općine Rugvica i općine Brckovljani – kako su se oni pripremili za novi model školske prehrane.

Osnovna škola „Josip Zorić“, kao najbrojnija osnovna škola, s ukupno 855 učenika, od kojih je dosada školsku kuhinju plaćalo 630 učenika, spremno je dočekala nove mjere, poručuje ravnateljica Mara Mamuza. „Anketa zainteresiranosti učenika bit će danas podijeljena onima koji dosada nisu plaćali kuhinju s obzirom da je veći broj učenika netom prije božićnih praznika obolio od gripe, viroza. Nadamo se kako ćemo ovaj tjedan moći raspolagati s okvirnim brojem učenika, kako bi se dalje organizirala nabava i priprema i naravno izbjegnulo bacanje nepojedenih obroka. Danas jutarnja smjena ima topli obrok, šnite kruha s namazom i čaj, a u popodnevnoj smjeni, kao i uvijek dosada, kuhani topli obrok – grah varivo. Organizirali smo obroke kao da će se sva djeca hraniti, jer prema našoj procjeni, od 200 djece koja se dosada nisu hranila, ako i jedan posto neće danas jesti, za nas to neće biti veliko preopterećenje“, pojasnila je ravnateljica. Djeca se hrane u jutarnjoj smjeni nakon drugog i trećeg sata, a u popodnevnoj nakon prvog i drugog sata, i prema saznanjima koje imamo, nije bilo gužvi u blagovaonici. Zagrebačka županija, kao osnivač svih osnovnih škola na našem području, osigurala je sredstva za dodatni repromaterijal (tanjuri, šalice, servisi), kao i novi hladnjak. Škola ovaj tjedan doživljava kao „probni tjedan“ u kojem će se iskristalizirati svi organizacijski problemi, eventualni nedostaci.

„Na žalost naputaka za organizaciju novog modela nismo dobili. Muči nas način sufinanciranja, koja jesu povećana s dosadašnjih 7,5 na 10 kuna, no ne znamo da li iz istih sredstava škola, kao što je dosada mogla, može rješavati i druge potrebe u kuhinji, kao što su popravci“, poručila je ravnateljica Mamuza. Također navodi kako se blagovaonica sada koristi u gornjoj granici kapaciteta. Ističe na kraju da je mjera više nego pozitivna te ju osobno, kao i cjelokupni školski kolektiv, podržava, iako organizacijski donosi velike zahtjeve. „Velika smo škola pod malim krovom i nadamo se da će nas ministarstvo, roditelji i učenici podržati u sljedećem razdoblju prilagodbe. Treba vidjeti što će ovaj tjedan donijeti“, zaključila je ravnateljica.

U kontaktu s učenicima, petih i sedmih razreda, koji su danas objedovali u blagovaonici također smo čuli pozitivne komentare, kako onih koji se od ranije hrane, ali i novih – uz obećanje kako će svoje porcije sve pojesti.

U Osnovnoj školi „Ivan Benković“ od ukupno 761 učenika, u prvom polugodištu u kuhinji se hranilo 580, a u ovom polugodištu tek 40 učenika ne želi prehranu u kuhinji, istaknuo je rezultate provedene ankete ravnatelj Branko Goleš. „Temeljem tih podataka nabavili smo dodatna dva stajaća blagovaonska stola, no naša blagovaonica je i dalje premala, a kapaciteti učenika još više povećani. Zatražili smo od Ministarstva zapošljavanje još jednog kuhara/kuharice s obzirom na povećanje obima posla, dok smo od Zagrebačke županije dobili sredstva za dodatnu opremu. Kako bi svim učenicima omogućili podjelu toplog obroka organizirali smo dva odmora, svaki po 15 minuta, što mislimo da bi trebalo biti dovoljno. Jelovnici su prilagođeni djeci, no isto tako imaju nutricionističku vrijednost te su izbalansirani. Jutarnja smjena dobiva mliječni obrok, dok popodnevna kuhani obrok. Vidjet ćemo kako će se pokazati ovaj prvi tjedan uvođenja novog modela“, pojasnio je dodatno ravnatelj, pohvalivši ove pozitivne promjene u sustavu, uz komentar kako je potrebno više vremena i prostora za prilagodbu, iako su se dosada već na improvizaciju i prilagođavanje – i navikli.

Od 609 učenika u Osnovnoj školi „Rugvica“, dosada je školsku kuhinju koristilo 325 učenika, a anketu o zainteresiranosti planiraju provesti sljedeći tjedan, poručuje ravnatelj Robert Munđer. „Zahvaljujem se Zagrebačkoj županiji koja nam je omogućila sredstva za nabavu dodatne opreme, a kako bi kuhinja u potpunosti mogla funkcionirati potrebna nam je konvekcijska pećnica vrijednosti 150.000 kuna te zapošljavanje još jedne kuharice. Veliki problem nam predstavlja i mala blagovaonica od svega 100 i nešto sjedećih mjesta, radi čega smo organizirali podjelu obroka tijekom tri odmora, umjesto dosadašnja dva“, pojašnjava situaciju u Rugvici ravnatelj Munđer. Također pozdravlja provođenje mjere smatrajući je „odličnom mjerom za mlade, zaposlene obitelji“, no ono što mjera ne donosi su „organizacijske smjernice uz neosiguravanje potrebne infrastrukture što nas prisiljava na improvizaciju“. „Poteškoće postoje, no mi smo pripremljeni“, poručuje ravnatelj Munđer.

Osnovna škola „Stjepan Radić u Božjakovini sveukupno ima 640 učenika od kojih se u školskoj kuhinji hranilo 485, od toga u Područnom objektu u Lupoglavu, koji također ima svoju kuhinju, svih 77 učenika je koristilo kuhinju. „Prema provedenoj anketi u matičnom objektu hranit će se 90 učenika više što neće predstavljati problem za postojeće kapacitete blagovaonice. Ukoliko će se taj broj povećati podjela će biti organizirana na dodatnom, trećem velikom odmoru. Od Ministarstva nismo dobili službene i jasne upute o organizaciji novih uvjeta, no Zagrebačka županija nam je osigurala sredstva za dodatni materijal. Imamo sreće što imamo dvije funkcionalne kuhinje i kuharice koje više nego odlično obavljaju svoj posao, no potrebno nam je zapošljavanje još jedne“, poručio je ravnatelj Ivan Jukić te dodaje: „Pozdravljam inicijativu da svi učenici imaju prehranu u školi, no priprema odluke je trebala biti temeljitija, kao i više vremena za prilagodbu. Ministarstvo je svu organizaciju prebacilo na osnivače, županije iako među školama postoje velike razlike“, komentirao je ravnatelj.

Kontaktirali smo naknadno i jednu od pokretačica inicijative "Pravo svakog djeteta na školski obrok", dr.sc. Antoniju Petričušić, profesoricu Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, inače naša sugrađanka u Dugom Selu koja je izrazila zadovoljstvo uvođenjem mjere, komentirajući „kako će se početni izazovi s vremenom biti sanirani“. Inicijatorice su stava kako u početnom periodu uvođenja ove mjere je potrebno umrežiti Ministarstvo obrazovanja, osnivače škola odnosno lokalne zajednice i ravnatelje, kao i predstavnike roditelja kako bi se razjasnile nedoumice i zajednički tražila rješenja u onim školama i zajednicama gdje postoje teškoće. Svaki resor trebao bi preuzeti svoj dio odgovornosti te aktivno komunicirati jedno s drugim.

Činjenica da u svim školama na našem području postoje školske kuhinje u kojima se dosada većina svih učenika organizirano hranila, pomaže u lakšoj tranziciji i prilagođavanju novim uvjetima, u odnosu na neke druge sredine čije škole uopće nemaju školske kuhinje, kao što je u Splitsko dalmatinskoj županiji. No, i dalje ostaje problem nedovoljnih infrastrukturnih kapaciteta, manjka tehničkog osoblja i nedovoljno jasnih smjernica, a s obzirom na buduće namjere prelaska svih osnovnih škola u Hrvatskoj u jednosmjenski rad – probleme će biti potrebno što prije riješiti.

Iva Grgić Ozimec

  • 11
  • 22
  • 33
  • 44
  • 55
  • 66
  • 77