Zbog svake jače kiše neke su ulice na području Dugog Sela poplavljene. Građani se bore s tim problemom - bujice ruju kolnike, poplavljuju dvorišta, slijevaju se u donji dio grada. I nakon padalina, otežan je promet vozilima i pješacima zbog ogromnih lokvi, nanosa blata i šljunka… Dodatno, tu su i raskopane ulice zbog radova na kanalizaciji i vodovodu uslijed kojih su šljunkom zatrpani slivnici. O oborinskim vodama i mogućem rješenju porazgovarali smo sa zamjenikom gradonačelnika Nikolom Tomincem. Kako nam je rekao, problem se rješava, no neće biti riješen preko noći.

„Na žalost prilikom većeg intenziteta oborina na području grada, a ovo ljeto smo imali nekoliko slučajeva da je palo preko 50 litara kiše po m2, došlo je do plavljenja ulica koje se nalaze u brdskom dijelu našeg grada i podnožju Martin brega. Tamo se i stvaraju najveće akumulacije. Trenutno se na području grada završavaju dva vrlo važna objekta koji će u budućnosti većim dijelom prikupljati te brdske vode – a to su retencije Planički jarek i Martin breg. Vrijednost tih radova je preko 10 milijuna kuna. U tijeku su pripreme za izvođenje druge faze radova na prikupljanju bočnih voda. Nositelj tih radova su Hrvatske vode, a Grad je suradnik koji treba dati zahtjeve od interesa grada da se to tim projektima riješi“, pojasnio je Tominac.

Glavni razlog čestog plavljenja je da se zadnjih nekoliko desetljeća grad razvijao, a da se nije sagledavalo pitanje tog utjecaja na postojeću površinsku odvodnju širenja prostora. Zato sada ima problema i s kanalizacijom, koja nije dostatna za prikupljanje tih voda, ali i okolnog prostora koji se betonizira i asfaltira i time se ubrzavaju te brdske vode prema jugu.

Osim radova na spasonosnim retencijama, je i završetak radova na izgradnji kanalizacije u centralnom dijelu naselja. To su veliki profili u sustavu, daleko veći od postojećih, koji će u mnogome pomoći u rasterećenju. Radovi će započeti početkom iduće godine. Nakon završetka, uz glavne prometnice Zorićevu i Zagrebačku, bit će i povoljnije rješenje tih površinskih voda.

Što se tiče samog Martin brega, dosta je veliki problem. On je, kako kaže Tominac, gotovo povijesni. Radi se o preuskim postojećim ulicama gdje je nemoguće izvesti jarke i putne grabe koje bi tu vodu riješile, pa se voda kod tih velikih padalina slijeva i erodira kolnik. Prema procjenama Grada, radi se od otprilike preko 50 milijuna kuna koje bi trebalo utrošiti u asfaltiranje tih ulica. To se pak ne može odjednom nego kroz dulji period, ovisno o financijskim mogućnostima i prioritetima.

Stručne službe grada i komunalni odjel nakon svake poplave šalju mehanizaciju za sanaciju nanosa zemljišta. „Moramo reći da je to sada posebno složena operacija zbog izvođenja radova na kanalizaciji i vodovodu. I dok se to u cijelosti ne završi bit će problema s nanosima građevinskog materijala i zemljišta u slivnike, a što uzrokuje njihovo začepljivanje. Grad je svakako upoznat s tim problemima, radi na njihovom rješavanju, ali na žalost, to je u nekim slučajevima dugoročniji proces nego što bi stanovnici očekivali. Nemoguće je riješiti u kratkom roku značajan porast našeg Grada po pitanju novih stanovnika, a da se nije ništa ulagalo u komunalnu infrastrukturu. To sad trenutno radimo zajedno s ViO Zagrebačke županije - povećamo kapacitete kanalizacije i razvoja vodovodne mreže na ovom području“, ponovio je Tominac.

Što se tiče slivnih voda koje građani plaćaju Hrvatskim vodama, odgovorio je kako je to na razini HV-a, iz tih sredstava financiraju se radovi na spomenutim retencijama i budućim kanalima. „Na žalost ti su prinosi dosta mali za sve te potrebe tog područja. Radi se o desecima i desecima milijuna kuna, a godišnje se prikupi oko milijun, dva kuna te je tu disproporcija“, kazao je.

Također, u brdskom dijelu došlo je do povećanja priključaka na kanalizaciju te ona postaje tlačna u slučaju oborina i onda faktički ulazi u kuće i nastaju ružni problemi. „Predlažemo da sugrađani tehnički riješe taj povrat voda, tzv. žabljim poklopcima i ostalim uređajima kako bi se spriječio prodor vode u objekte. Komunalci rade na tome, ali to je dug proces i neće se riješiti preko noći. Zadnjih par godina utrošena su velika sredstva za te retencije. Veći profili kanalizacijskog sustava povećat će protočnost prema kanalima južno od pruge i polja prema Črncu i rijeci Savi“, naveo je Tominac.

Napomenuo je kako se s ovim problemom susreću brojni gradovi i općine u Hrvatskoj – infrastruktura nije prilagođena dinamičnom razvoju naselja, primjerice velike zelene površine namijenjene za prihvat vode su asfaltirane. Sve to uzrokuje plavljenje, zatrpane su prirodne retencije.

„Kada dođe do preko 100 litara padalina po m2, to je onda gotovo nemoguće riješiti kad se sva ta voda sjuri dolje. Trenutno radimo na tome da se neke hitne stvari riješe, radi se o velikim ulaganjima, zahtjevnim i što se tiče izvedbe i financija. Nastavlja se gradnja kanalizacije, nadamo se da će to tijekom iduće godine biti završeno. Očekuje nas otežani promet, građani se mole za strpljenje“, dodao je na kraju zamjenik gradonačelnika Nikola Tominac.amš