Željeznički kolodvor mjesto je koje obilježava i živi život mjesta, sela i grada Dugog Sela, ali ujedno i svojim postankom, položajem i značajem obilježava i ima utjecaj na kvantitativni i kvalitativni rast i razvoj ne samo stanovnika, već naselja, mjesta, sela i gradova u neposrednoj bližoj i daljnjoj okolici. A sve je počelo jako davno, 4.siječnja 1870. godine kada je prošao prvi vlak.
Prošle, 2015. godine, obilježen je taj veliki jubilej - 145. godina od otvaranja novog željezničkog puta. U Tehničkom muzeju u veljači 2015. godine bila je postavljena izložba „Željeznički kolodvori u Hrvatskoj“ te je izdana istoimena monografija, sve u suradnji Tehničkog muzeja i Hrvatskog željezničkog muzeja. Među pričama o 20 najznačajnijih kolodvora, ujedno i predstavnika pet regionalnih područja Hrvatske, je i priča o Kolodvoru Dugo Selo.
Protutnjao je vlak ovuda 10 godina nakon prve željezničke pruge u Hrvatskoj i 8 godina nakon što je u Zagreb stigao prvi vlak, ali i 45 godina od puštanja u promet prve javne željezničke pruge u Europi i svijetu (željeznička pruga Stockton-Darlington, 1825.). Proslavivši u siječnju 2016. godine 146. godinu postojanja, kolodvor broji najvjerojatnije zadnje dane u ovakvom obliku. Nakon što je u listopadu 2015. godine odabran Hrvatski konzorcij (DIV, Dalekovod i Zagreb-montaža) kao izvođač radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo-Križevci u tijeku su pripremne radnje za početak radova. Kapitalni državni projekt je i od izuzetne važnosti za sam Grad Dugo Selo i poboljšanje njegova geostrateškog položaja. Osim što će se njime znatno skratiti vrijeme putovanja od Dugog Sela do Križevaca, i to s 30 na 18 minuta, gradnja dugoočekivanih nadvožnjaka i ukidanje cestovno-željezničkih prijelaza omogućit će bržu cestovnu povezanost prvenstveno sa Zagrebom kamo najviše poslom gravitiraju stanovnici grada i okolice. Po nekim izračunima, sada se na prijelazima čeka i do 16 sati dnevno. Kolodvor očekuje rekonstrukcija. Planirane aktivnosti u sklopu projekta uključuju, pored obnove postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici dužine 38,2 km,;izgradnji 6 mostova od kojih dva cestovna i rekonstrukciju postojećih sedam mostova, ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza i dvaju pješačkih prijelaza te gradnju 11 novih nadvožnjaka; jednog podvožnjaka i šest pothodnika; nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče; modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnju 25 kilometara servisnih cesta. To je budućnost - kolodvor će sljedeću okruglu obljetnicu slaviti u modernom izdanju. Što se sve dogodilo prije, više o povijesti i brojnim zanimljivostima pročitajte u stručnom tekstu Dugoselke Renate Veličan, kustosice Hrvatskog željezničkog muzeja nastalim u suradnji s novinarima Dugoselske kronike.
Dio prepoznatljive vizure grada
Željeznički promet svojim specifičnim karakteristikama i obilježjima imao je i imat će važnu i bitnu ulogu ne samo u funkciji međusobnog prometnog povezivanja, zbližavanja i upoznavanja, već i u funkciji cjelokupnog gospodarskog razvoja od razvoja poljoprivrede, industrije, trgovine, turizma do ekološkog utjecaja na okolinu, jer ne zaboravimo željeznica je ekološki osviješteni prijevoznik, ekonomski isplativ prijevoznik i energetski štedljiv prijevoznik. Uz željezničke pruge i kolodvore kao jedne od najznačajnijih infrastrukturnih kapaciteta nalazila su se poljoprivredna dobra, polja, livade, vinogradi; industrijska postrojenja i tvornice, poput tvornice "Gorica"; škole, i danas se još uvijek s prozora OŠ „Josip Zorić“ i OŠ „Ivan Benković“ vidi željeznička pruga; crkva na Martin bregu kao spomenik nulte kategorije neprocjenjive kulturne i povijesne vrijednosti od značaja za nastanak i razvoj Dugog Sela i koja je od prvih dana prolaska vlaka (Crkva postoji od 1209. godine) i danas još uvijek prepoznatljivo-vidljiva vizura iz vlaka. Bilo je tu i sajmište kao mjesto trgovine uz prugu, danas su tu poznati trgovački lanci; ugostiteljski objekt "Stari krovovi" od 1965. godine, proslavio je prošle godine svojih pola stoljeća…
S pravom se možemo pitati: Što to ima u toj željezničkoj pruzi toliko magično privlačno!? Što to ima u tom željezničkom prometu na koji se tako brzo naljutimo kada i malo nešto ne funkcionira prema našoj zamisli?! Zbog čega nam je željeznica važna, a opet je često ne doživljavamo i mislimo da može funkcionirati sama po sebi?! Da li je to osjećaj, i ne samo osjećaj već svijest o značaju i važnosti, sigurnosti i mogućnostima koje nam postanak i opstanak željeznice svima tako puno znači?! To je ono nešto što nam je potrebno, bez čega ne možemo, ono nešto što indirektno određuje kvalitetu našeg života!
Počeci željezničkog prometa – Dugo Selo sjecište putova
Infrastrukturni kapaciteti hrvatskih željeznica, odnosno mreža željezničkih pruga u Hrvatskoj počinje se razvijati od 1860. godine, točnije 24. travnja 1860. godine kada je u promet puštena željeznička pruga: Budimpešta-Nagykanizsa-Kotoriba-Čakovec-Pragersko. Željeznička pruga koja je povezivala Mađarsku i Sloveniju preko Hrvatske i značila daljnju povezanost Budimpešte na željezničku prugu: Beč-Trst, kojom su i Budimpešta i Beč tražili izlaz na Jadransko more. Tako je tvrtka HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. prošle godine obilježila i 155 godina od puštanja u promet prve željezničke pruge na teritoriju Republike Hrvatske, danas je to pruga: državna granica-Kotoriba-Čakovec-državna granica. Kotoriba tako zauzima važno i značajno mjesto u povijesnom razvoju mreže željezničkih pruga u Hrvatskoj. Nakon toga 1862. godine za promet je otvorena pruga: Zidani most-Zagreb-Sisak/Galdovo. Svečanost otvorenja zbila se 1. listopada 1862. godine kada je poseban vlak krenuo iz kolodvora u Sisku prema kolodvoru Agram Südbanhof (Zagreb Južni kolodvor), danas Zagreb Zapadni kolodvor. Vožnja vlakom od Siska do Zidanog mosta trajala je četiri i pol sata, isto toliko i u smjeru od Zidanog mosta do Siska. Bile su to prve dvije željezničke pruge koje danas prolazile teritorijem Republike Hrvatske i imaju međunarodni značaj.
Slijedi 1865. godina kada je u promet puštena željeznička pruga Zagreb Južni kolodvor-Karlovac. U svom razvojnom prioritetu u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, tada Ugarska, a danas Mađarska, intenzivira aktivnosti i usmjerava radove na izgradnju željezničke pruge koja bi Budimpeštu povezala s Rijekom, kao važnom lukom na Jadranu. Rezultat političkih i gospodarstvenih aktivnosti bila je željeznička pruga: Zákány-Zagreb Južni kolodvor. Željeznička pruga puštena je u promet 4. siječnja 1870. godine i na pruzi od prvog dana u funkciji su bili kolodvori: Zákány-Koprivnica-Lepavina-Križevci-Vrbovec-Dugo Selo-Sesvete-Zagreb Južni kolodvor. Pruga je bila dugačka 103,074 km i uz navedene kolodvore postojala su ukrižja u Drnju i Gradcu, stajališta u Drnju, Vojakovcu i Repincu, te tovarište u Božjakovini. Ne zaboravimo, vrijeme je to kada su vagone vukle parne lokomotive, vrijeme parne vuče i „parnjača“, vrijeme kada su uz kolodvore morali postojati vodotornjevi i vodonapojni uređaji, uz veće kolodvore ložionice i okretaljke. Bili su to prateći infrastrukturni kapaciteti koji su postojali i uz i na kolodvoru Dugo Selo.
Zanimljivosti - vodonapojnik između 5. i 6. kolosijeka i vodotoranj
Vodotoranj i vodonapojnik iz doba «parnjača» još i danas postoji i lijepo se može vidjeti između 5-tog i 6-tog kolosijeka, jer ne zaboravimo 1988. godina je godina službenog prestanka upotrebe parne vuče na mreži željezničkih pruga hrvatskih željeznica.
Dugo Selo s puno ponosa može istaknuti, u svoj povijesni razvoj upisati i ne zaboraviti dan 04.01.1870. godine, kada kroz Dugo Selo prolazi prvi vlak, jer to je samo 10 godina nakon prve željezničke pruge u Hrvatskoj i 8 godina nakon što je u Zagreb stigao prvi vlak, ali i 45 godina od puštanja u promet prve javne željezničke pruge u Europi i Svijetu (željeznička pruga Stockton-Darlington, 1825.). Od toga dana i datuma za Dugo Selo više ništa nije bilo kao prije i razvoj mjesta počinje poprimati nove smjerove i oblike. Željeznica je bila nešto novo i inovativno, pokretač i lokomotiva gospodarskog, kulturnog i civilizacijskog razvoja. Koliko je Dugo Selo do danas uspjelo sve to prepoznati i iskoristiti najbolje znaju njegovi stanovnici.
Poznati vlakovi: Orient Express, Plavi vlak, Vlak mira
Tri godine nakon što je prvi vlak prošao kroz Dugo Selo, željezničkom prugom povezani su 1873. godine Karlovac i Rijeka, te iste te godine Rijeka i Pivka, čime počinje i značajni razvoj turizma u Opatiji. Samim time je i Dugo Selo željeznicom povezano s obalom i to Rijekom i Opatijom! Na taj način, već u prvim počecima razvoja turizma u Opatiji i na opatijskoj rivijeri mogli su sudjelovati i Dugoselci. Da li su već tada imali i financijskih mogućnosti za nekoliko dana boravka u Opatiji?! Vjerujemo neki ipak da! Na svojim putovanjima kroz kolodvor Dugo Selo prolazio je poznati luksuzno-turistički vlak „Simplon-Orient Express“ na svom putovanju od Pariza do Istanbula i natrag; zatim „Plavi vlak“ ili poznatiji kao „Titov vlak“ kojim je putovao predsjednik SFRJ, Josip Broz Tito, na svojim putovanjima vlakom od Beograda do Zagreba, Rijeke, Ljubljane.
Kroz kolodvor Dugo Selo prošao je i „Vlak Mira“ na svom posebnom putovanju od Zagreba do Vukovara 08.06.1997., njime je putovao i prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman.
Gotovo svaki novi vlak, koji se pušta u promet, prolazi dugoselskom rutom. Hrvatske željeznice i Končar organizirali su 03.07.2011. promotivnu vožnju prototipa niskopodnog elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz, na relaciji Zagreb - Dugo Selo - Zagreb, koji su proizveli Končar i TŽV Gredelj u suradnji s dobavljačima. Na promotivnoj vožnji bila je tadašnja predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor. U redoviti promet 06.10.2015. pušten je i prvi od 10 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz Grada Zagreba koji vozi na relaciji Dugo Selo - Zagreb Glavni kolodvor – Savski Marof (Harmica) i obrnuto. Maksimalna brzina vlaka je do 160 km/h, a njegove glavne komponente (elektronički pretvarači, transformatori, upravljanje i vučni elektromotori) razvijeni su i proizvode se u društvima Grupe KONČAR, uz sudjelovanje brojnih podizvođača. Na toj prvoj vožnji od Dugog Sela do Zagreba, bio je i još uvijek aktualni premijer Zoran Milanović sa suradnicima. Značajna su to ulaganja u infrastrukturu željeznice te vrhunska tehnološka dostignuća domaće proizvodnje. Novi vlakovi odlikuju se visokim stupnjem pouzdanosti zbog primjene novih tehnologija, sklopova i uređaja tijekom intenzivnog korištenja u svim vremenskim uvjetima. Svi sklopovi, uređaji i nove tehnologije koji će biti primijenjeni sukladni su zakonskim propisima RH, HRN-a, EN-a, IEC-a i UIC-a te EU-ovim direktivama o javnom putničkom prijevozu. Nabava novih motornih vlakova rezultirat će povećanjem kvalitete prijevozne usluge, pouzdanosti i raspoloživosti vozila uz mnogo niže operativne troškove, bit će ostvareni stabilniji vozni red uz mogućnost povećanja frekvencije vlakova i broja putnika, a doprinijet će i smanjenju onečišćenja okoliša.
Na svojim redovnim vožnjama kroz kolodvor Dugo Selo prolazili su ili još uvijek prolaze vlakovi: “Akropolis“, „Adriatica“, „Slovenija“, „Simplon“, „Hellas-Istanbul“, “Sava“, „Venecija“, „Adria“, “Podravka“, „Mato Lovrak“, „Nikola Tesla“, "A.G.Matoš". U neka prošla vremena dolazili su vlakom u Dugo Selo i prvi turisti. Bilo je to u vrijeme dok su bazeni na Martin bregu bili u svojoj punoj funkciji, početkom sedamdesetih godina 20. st. Dugo Selo je bilo jedno od zagrebačkih izletišta uz Samobor, Jastrebarsko, Krapinske, Stubičke i Tuheljske Toplice. Stizali su u kolodvor Dugo Selo i izletnički vlakovi HŽ-Putničkog prijevoza d.o.o.
Stalnim razvojem željezničkog prometa, posebno infrastrukturnih kapaciteta mreže željezničkih pruga, Dugo Selo kroz cijelo vrijeme svog postojanja zbog geoprometnog položaja zauzima značajno mjesto i postaje kolodvor koji se neprestano razvija i mijenja svoje funkcije i značaj. U životu kolodvora Dugo Selo posebno su značajne slijedeće godine:
1870. - kroz kolodvor Dugo Selo prolazi prvi vlak
1897. - kada je 29. studenoga puštena u promet pruga Dugo Selo-Novska
1941. - dana 06. travnja, bila je subota, sunčan proljetni dan, krošnje osute prvim zelenilom, cvale su trešnje, dva sata poslije podne, „Štuke“ su se obrušavale na prostor oko željezničke stanice, to je bombardiranje, jedna bomba pogodila je željezničku stanicu, raznijela krovište i razrušila unutrašnjost zgrade, nekoliko bombi oštetilo je vojni transport i razorilo tračnice, potpuno je uništena raskrsnica odakle se razdvajaju pruge za Novsku i Koprivnicu, stanično osoblje i vojnici na vrijeme su se razbježali na sve strane i polijegali u jarkove, pa nitko nije ni ranjen. (Ivan Brajdić, tekst: Tragom događaja „Bačene bombe“, „Dugoselska kronika“)
1957. - izgrađena i dana 29. studenoga (tada državni praznik Dan Republike) održana svečanost otvorenja nove zgrade kolodvora Dugo Selo, zgrade koja je i danas u funkciji
1981. - elektrificirana i modernizirana pruga Dugo Selo-Koprivnica-državna granica-Gyekenyes (puštena u promet 31. listopada 1981.), kolodvor Dugo Selo uz parnu i dizel vuču spreman je primiti i prve električne lokomotive
1995. - kolodvor Dugo Selo postaje početno-završni kolodvor u prigradskom prometu željeznicom, danas na relaciji Dugo Selo-Savski Marof/Harmica-Dugo Selo
2013. - dana 23. rujna počinje kapitalni remont željezničke pruge na dionici Zagreb Borongaj-Dugo Selo koji se odvija u nekoliko faza i završava u ljeto 2014. (kraj srpnja ugovoreni rok završetka radova)
2014. - na pruzi Zagreb-Dugo Selo-Zagreb moguće je postići brzinu do 160 km/h
2014. - Europska komisija, 9. prosinca donijela Odluku o financiranju Projekta izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukciju postojećeg željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci. Ukupna vrijednost Projekta iznosi 198 milijuna eura od toga najmanje 168 milijuna eura iz fondova EU. Uz izgradnju i rekonstrukciju kolosijeka biti će modernizirani i uređeni i infrastrukturni kapaciteti kolodvora Dugo Selo, te izgrađena nova prijemna zgrada. Željeznički kolodvor Dugo Selo promijenit će u potpunosti svoj izgled i dobiti vizure kolodvora 21. stoljeća (planirano je potpuno uređenje kolodvorske zgrade, gradnja nadvožnjaka, peroni s pothodnicima, parkirališni prostor).
2015. – izabran izvođač radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo-Križevci Hrvatski konzorcij Hrvatski konzorcij (DIV, Dalekovod i Zagreb-montaža), početak radova u 2016. godini
Uskoro promjene – nove perspektive i potencijali razvoja grada
Dugo Selo ima veliki potencijal i svojim položajem na mreži željezničkih pruga Hrvatske i činjenicom da je od glavnog grada udaljen manje od 25 km, te da je grad koji ima potencijal u broju stanovnika i pozitivnom prirodnom priraštaju.
Vremensko razdoblje od slijedećih pet godina koje je pred nama za sam kolodvor i grad trebalo bi značiti realizaciju Projekta izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukciju postojećeg željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci, a time i do 2018. godine označilo početak izgradnje i ubrzo nakon toga i završetak izgradnje i puštanja u promet nove kolodvorske zgrade. Bila bi to u povijesti željezničkog kolodvora Dugo Selo još jedna nova kolodvorska zgrada. Po svemu sudeći ne bi trebali još tako dugo uživati u sadašnjim vizurama i vedutama željezničkog kolodvora Dugo Selo budući da se radi o Projektu koji se financira sredstvima iz fondova EU i za koji je Europska Komisija donijela Odluku.
Možda je ovo prilika i poziv svima koji to žele, da zabilježe fotoaparatom, kamerom, slikom, bojom i riječju kolodvor Dugo Selo za generacije koje dolaze, jer u slijedećih nekoliko godina prema planovima i projektima HŽ Infrastrukture d.o.o. promjene bi trebale svakako uslijediti. Vjerujemo da ćemo to doživjeti i biti svjedoci još jedne značajne razvojne, životne promjene željezničkog kolodvora Dugo Selo, jer on ima dušu i nema konkurencije, to je kolodvor koji je srastao s mjestom, sada gradom i jednostavno ne može doći vrijeme njegova nepostojanja! Kolodvor i grad Dugo Selo su kao razum i srce, jedno bez drugog ne mogu i odvojeno ne funkcioniraju dobro! Željeznica Dugo Selo prepoznaje i potiče projektima koji se financiraju sredstvima EU fondova. HŽ Infrastruktura d.o.o. skrenula je pažnju na Dugo Selo, nadamo se da će ono u gospodarskom i turističkom smislu oživjeti i ojačati, otvoriti se i pronaći nove perspektive i potencijale razvoja i rasta!
Renata Veličan, Ana-Marija Šprihal
Foto: HŽ Infrastruktura (posjet Z.Milanovića); Gradska knjižnica Dugo Selo; AMŠ (fotografije snimljene na Izložbi "Željeznički kolodvori u Hrvatskoj" te na dugoselskom Kolodvoru); NK, arhiva Pučko otvoreno učilište Dugo Selo/Dugoselska kronika
Posebna zahvala Branimiru Butkoviću na ustupljenoj fotografiji dr.F.Tuđmana u Vukovaru
